Srbija bi, tvrde stručnjaci, mogla izgubiti dio vlasništva u Naftnoj industriji zbog lažnog prikazivanja poslovanja te kompanije prilikom prodaje ruskom Gazpromnjeftu. Revizorska kuća Ernst&Young, koju je angažirala vlada da provjeri poslovanje NIS-a, utvrdila je da je ta kompanija prošle godine poslovala s gubitkom od 86 milijuna eura.

Kazneno djelo
Taj se nalaz drastično razlikuje od prikaza NIS-ova poslovodstva koje je vodilo tvrtku kad je Gazprom kupio 51% udjela za 400 milijuna eura, uz obvezu ulaganja 500 milijuna eura u tehnološku obnovu dviju rafinerija. Srpski poslovni tim prikazao je dobit od 34,4 milijuna eura pa je vlada tražila da se najveći dio tih sredstava uplati u državni proračun. Poslovodstvo Gazpromjefta je pregledom poslovnih knjiga prikazalo gubitak u koji vlada nije vjerovala pa je angažirala spomenutu revizorsku kuću da provjeri nalaze ruskih knjigovođa. Iz potvrđenog minusa proizlazi kako je prethodno poslovodstvo NIS-a lažno prikazalo poslovanje kompanije. Prema riječima Zorane Mihajlović-Milanović, stručnjakinje za energetiku, prikazivanje lažnih podataka predstavlja kazneno djelo.

Skoro rješenje
Pojedini mediji su svojedobno ukazivali na kriminal u nabavama sirovina koje je poslovodstvo NIS-a obavljalo preko posrednika u što su bili uključeni pojedini srpski tajkuni te na otpisu dugovanja i prodaji nekretnina. Petar Škundrić, srbijanski ministar energetike, odbija mogućnost gubitka dijela vlasništva, objašnjavajući kako su Gazpromnjeftu predočeni svi relevantni podaci prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ipak, nakon utvrđenog gubitka pala je velika sjena na cjelokupan aranžaman koji bi mogao imati dublje posljedice u odnosima između vlade i Gazpromnjefta. Škundrić je najavio da će s ruskim predsjednikom Uprave NIS-a Kirilom Kravčenkom razgovarati o najvažnijim pitanjima poslovanja i gubitku NIS-a ostvarenom prošle godine.

Dugovi

Hipoteka na 80 mil. eura
Poslovodstvo ruske tvrtke zatražilo je naplatu potraživanja koja NIS ima prema državnim poduzećima. Tako je u Petrohemiji NIS stavio hipoteku vrijednu 80 milijuna eura koliko ta kompanija duguje NIS-u.

Zadržavanje monopola
Osim toga zatraženo je da se monopol NIS-a na srpskom tržištu produži i nakon 2010. godine kako bi Gazpromnjeft s takvim statusom mogao biti oslobođen od konkurencije – Mola, OMV-a, Helenic Petroleuma i Lukoila – koja ima prodajnu mrežu koju želi dodatno proširiti.