Prinosi na američke, britanske, njemačke i japanske državne obveznice nedavno su porasli, dok bi prinosi na obveznice istočnoeuropskih i latinskoameričkih država mogli ići prema dolje.

Međunarodna potražnja za obveznicama zemalja snažno pogođenih globalnom financijskom krizom, poput Hrvatske, Mađarske i Litve, prilično je velika. I druge zemlje testiraju tržište, među njima i Rusija, čiji su dužnosnici posjetili London gdje namjeravaju plasirati obveznice u vrijednosti 17,8 milijardi dolara. Ruske obveznice vjerojatno će se na tržištu naći iduće godine, što bi bilo prvo inozemno zaduženje ruske vlade u inozemstvu u posljednjih deset godina. Veća potražnja za obveznicama istočnoeuropskih zemalja proizlazi iz smanjenog rizika. Ulagači vjeruju da će brzorastuća gospodarstva brže izaći iz krize, a u nekim slučajevima mogao bi ih pogurati i bankarski sektor, što pak nije izgledno u razvijenim zemljama. Izgledi za brži oporavak gospodarskog rasta daju nadu da će vlade prikupiti dovoljno prihoda za servisiranje inozemnog duga, što u konačnici smanjuje rizik. Nadalje, prema podacima JP Morgana potrošnja u tim zemljama oporavlja se brže u odnosu na primjerice SAD. Stoga se može očekivati daljnji pad prinosa na obveznice istočnoeuropskih zemalja.