Predsjednička kandidatkinja HNS-a Vesna Pusić neugodno je iznenađena saznanjem da, osim pisma švedskom predsjedništvu EU temeljem kojeg je Slovenija deblokirala hrvatske pregovore, postoji i drugi dio dogovora o kojem premijerka Jadranka Kosor nije obavijestila javnost, a koji uvelike slijedi sporni, drugi Rehnov prijedlog. “U nacrtu prijedloga arbitražnog sporazuma kojeg je Kosor prešutjela nije definirano što znači izraz ”dodir“, a odnosi se na kontakt slovenskih teritorijalnih voda s međunarodnim morem”, kaže Pusić za koju je neprihvatljivo da nacrt arbitražnog sporazuma prejudicira odluku arbitražnog suda. Od Kosor će tražiti da đ pred Saborom informira javnost što je dogovorila sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.

U pregovorima su nam se ispriječili i privatizacija škverova te topnički dnevnici. Kako biste vi rješavali te probleme?
Topnički dnevnici nisu političko pitanje. Naša zadaća je uvjeriti Tužiteljstvo, ponajprije zemlje članice da smo učinili sve u našoj moći. Inicirala bih osnivanje posebne radne skupine za Poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, koja bi rješavala probleme vezane uz njega. Povela bih intenzivnu diplomatsku ofenzivu i u razgovoru sa zemljama članicama radila na donošenju njihove političke odluke u vezi s hrvatskim pregovorima, jer to ne može biti individualna odluka tužitelja. U vezi s brodogradilištima došli smo do ludila, nakon što su iz HDZ-a priznali da su natječaji lažirani. U pregovorima se mučimo na temu tržišnog natjecanja, pogotovo na temu brodogradnje, i prošli tjedan mi je Dirk Lange, koji je u EK zadužen za naše pregovore, rekao kako se vidi da smo, unatoč propalom natječaju, ozbiljno pristupili problemu, te da će dati zeleno svjetlo za poziv i otvaranje tog poglavlja. Predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang kasnije obznani da se Vlada samo zafrkavala, čime je naštetio nacionalnim interesima.

Shvaća li nas se uopće više ozbiljno u Bruxellesu?
Ako Vlada radi lažirane natječaje, onda imaju pravo oni unutar EK koji tvrde da smo neozbiljni i da nam se ne može vjerovati. Naš je problem vrlo mala vjerodostojnost u pregovorima, jer se često pokazalo da nismo govorili istinu, i to nas najviše koči. Ako se Vlada uozbilji imamo mogućnost otvoriti sva poglavlja do kraja godine, uz preduvjete da ne lažemo i da sa Slovenijom sporazumimo o rješavanju pitanje granice. Onda nam za iduću godinu ostaje zatvaranje 21 poglavlja, u kojima je ključno pokazati da se provodi reforma pravosuđa, poljoprivrede i sustava poticaja, koji se dodjeljuju bez jasnih kriterija. Nemamo ni jasne prioritete temeljem kojih bismo smanjili broj od 29 odgoda koje smo tražili u stajalištu za poljoprivredu. Predsjednik države u tome može puno učiniti u komunikaciji s EU, jer vjerodostojnost osobe i riječi ima veliku ulogu, uz pritisak, što radni, što javni na Vladu, kod kuće.

U predsjednikove ovlasti dodali biste izbor guvernera HNB-a. Što ne valja u postojećem rješenju da odgovara Saboru?
Nakon tog imenovanja predsjednik nema više ovlasti i ne može raditi pritisak, čak ni raspravom, kao što u Saboru postoji mogućnost da parlamentarna većina smjenjuje guvernera. Guverner HNB-a svojevrsni je pandan predsjedniku države u monetarnoj politici, i zato mislim da bi mu to dalo poseban autoritet, jer je predsjednik jedina osoba izabrana većinom glasova svih građana, a i dobio bi potpuno neovisnu poziciju.

Rohatinski se pokazao kao dobar izbor?
On je popularan, pokazao se kao dobar, i svi se u njega uzdamo, jer je u teška vremena čvrsto držao kormilo, ali naravno da je parlamentarna većina mogla intervenirati da je tako procijenila.

Rohatinski je kazao kako su naše mogućnosti obrane od krize danas bitno smanjene. Mislite li da prava kriza tek slijedi?
Po svemu što on i neki drugi stručnjaci govore, ne bismo se još trebali opustiti. Guverner je ustvrdio i da smo u krizu ušli još 2004., što nikada prije nije tako otvoreno rekao. Time je potvrdio kako je naš problem zaduživanje za koje nećemo zaraditi u budućnosti, nego zaduživanje isključivo za potrošnju ili iz političkih razloga, da bi hranili svoju izbornu bazu. Zaduživanje nije problem ako nosi novu zaradu. Tako je i s krizom – lakše ju je podnositi ako vidiš da se nešto poduzima, ako postoje mjere koje će nas izvući. Ljetošnji rebalansi su trebali biti oruđe za krpanje proračunske rupe od 11 milijardi kuna, a srezalo se samo 700 milijuna. Logika proračuna ostala je ista, ništa se nije promijenilo, i to ne može uliti povjerenje. Gotovo 90 milijardi je fiksnih troškova, ali na onih 20-ak milijardi koje nisu zadane treba primijeniti princip koji EU ima za svoj proračun. Država mora odrediti prioritete, sredstva namijeniti tim područjima, raspisati natječaje za projekte u njima na način kako to EU radi, i tko se kvalificira, njega se financira. Na raspolaganju iz europskihfondova imamo 149 milijuna eura za projekte, a povukli smo samo 40.Država mora preuzeti obavezu da iz nefiksnog dijela proračuna sufinancira s 15 ili 25% svaki mogući projekt koji dobije sredstva iz EU, jer se tako za 15 kuna kupuje 85.

Oštra ste kritičarka ove Vlade. Kako biste kohabitirali s njom?
Dobro bih kohabitirala, kao i sa svakom drugom Vladom, to je uloga predsjednika. Iskustvo ipak govori kako je lakše kohabitirati sa suprotnim političkim taborom, nego vlastitim.

Mesić je premijerki dao ocjenu dobar. Slažete li se s njim?
Vladi bih dala ocjenu jedan i to zato što ne postoji niža ocjena. Što se premijerke tiče, za sada joj dajem opisnu ocjenu, jer je upala u nezapamćenu situaciju da ti pobjegne premijer usred mandata i najveće krize, i ostavi Vladu koju je sam izabrao i za koju ne može biti sigurna koliku joj potporu daje. Situacija je krajnje osjetljiva, a očekivanja javnosti od nje bila su nikakva. U tim nepovoljnim okolnostima, postavila se najbolje što je mogla i pokazala neusporedivo boljom od Ive Sanadera i u nekim okvirima počela funkcionirati. Ima problem autoriteta u Vladi i stranci, i čini jedino što je moguće – traži savezništvo u javnosti. Ne mislim da ona sad ide istraživati korupciju, ali ništa ne čini ni da to spriječi, a to je već ozbiljan doprinos.

Radite sve sami?

Vodite posao, prodajete, računate, objavljujete… Tko još stigne učiti?

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca

Mislite li da je Jadranka Kosor dobila saveznika u javnosti?
Javnost na nju pozitivno reagira, a ona se predstavila na pristojan način, nimalo konfrontirajuće. Spremna je saslušati i ne koči razrješavanje afera u kojima su razni ministri imali ključne uloge.Kao premijerka ne radi loš posao, ali, zemlja ne može čekati da se stanje u HDZ-u uredi jer je u teškoj situaciji, i treba joj leadership koji nema vrstu problema kakve ima Kosor i koji može početi vući zemlju iz krize. A ako jedva drži glavu iznad vode jer će je pojesti vlastita stranka, ne može vući ozbiljne poteze.

Privatizacijski kriminal neće biti kažnjen

U Ustav će se, u suglasju opozicije i vlasti, uvesti ukidanje zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, što bi trebalo dovesti do revizije. Mislite li uistinu da je to danas moguće provesti?
Mislim da se to nije moglo prije izvesti na čistac, a neće moći ni ovom ustavnom odredbom ako ne postoji politička volja. Da je nje bilo, privatizacijski kriminal mogao se sankcionirati i ranije. Takve volje nije bilo ni u mandatu naše Vlade, već je bilo straha, osjećaja nesigurnosti, raznih odnosa među koalicijskim partnerima, i drugih tema koje su u tom trenutku bile primarne. Međutim, to ne znači da se nije trebalo početi s kažnjavanjem tog kriminala, a moglo je i trebalo se krenuti s utvrđivanjem imovine i uspoređivanjem s plaćenim porezom, na čemu smo mi inzistirali, ali nije prošlo. Tako će biti i sada, jer ne vidim odlučnost da se nešto promijeni.