Dok ministar financija Ivan Šuker na američkoj turneji pokušava uvjeriti tamošnje investitore da ulože oko milijardu dolara u hrvatske državne obveznice, domaći stručnjaci upozoravaju da je tolika posudba dolara bez adekvatne zaštite od promjene tečaja (hedginga) – preriskantna.

Ojača li dolar u sljedećih pet ili deset godina (na koliko bi moglo biti tempirano dospijeće obveznica) samo deset posto, na glavnicu i kamatu treba uračunati još najmanje stotinjak milijuna dolara tečajnih razlika ili oko pola milijarde kuna nepredviđenog troška.“Zaduživanje u dolaru nosi velik tečajni rizik jer je dolar, kao i japanski jen, iznimno nestabilna valuta, kaže neovisni ekonomist Ante Babić. Naime, američka valuta na povijesno je niskim razinama u odnosu na euro, a time i kunu. Pojednostavljeno rečeno, to znači da osim činjenice da zaduživanje u uvjetima slabog dolara prilikom konverzije u domaću valutu znači automatski manje kuna, time je vjerojatnije jačanje dolara. Iako je nemoguće sa prognozirati tečajna kretanja, analitičari vjeruju da je u sljedećih pola godina moguće dodatno slabljenje dolara, no u dvije do tri godine neminovno je njegovo jačanje. ”Zaduživanje bez hedginga na kretanje dolara je kratkoročno razmišljanje. Izjednače li se euro i dolar, država će morati vratiti pola milijarde dolara više samo zbog tečaja”, ilustrira Babić.

Ministar financija ima par mogućnosti, no ključno jest da dolarski rizik prebaci u eurski zbog manje rizičnosti. Terminskim ugovorom (forwardom) država bi osigurala mogućnost da na datum dospijeća vrati posuđeni iznos po unaprijed definiranom tečaju dolara, ali to rješenje nosi manje fleksibilnosti od drugih. Varijanta broj dva je opcijski ugovor koji bi koštao od 5 do 7 posto nominalnog iznosa duga. Tu je i ugovaranje opcijske strategije, pri čemu bi se država zaštitila u određenom rasponu kretanja eura primjerice između 1,6 i 1,3 dolara za euro. U tom bi slučaju država istovremeno kupovala i prodavala opcije od banke pa bi se premije poništavale što znači da bi se pametnim planiranjem trošak gotovo mogao svesti na nulu! “Takva bi se zaštita mogla realizirati s aranžerima izdanja jer je na domaćem tržištu premalo likvidnih instrumenata za kvalitetan hedging”, kaže Zvonimir Akrap iz Sektora korporativnog bankarstva i tržišta SG Splitske banke. Koliko je volatilan dolar, govori činjenica da je ove godine oslabio 7,5 posto prema euru i jedan euro vrijedi 1,503 dolara, uobičajen je skok za dolar. “Na milijardu dolara duga, država mora imati stav što očekuje od tečaja euro-dolar u budućnosti jer se trošak za porezne obveznike mjeri u stotinama milijuna kuna”, upozoravaju stručnjaci.