Banjolučka burza sutra u Banji Vrućici organizira prvu godišnju konferenciju, pod nazivom “Korporativno upravljanje i razvoj tržišta kapitala”. Osim izlagača iz BiH, na burzi će govoriti i mnogi izlagači iz okolnih tržišta, između ostalih i hrvatski. Prošla je godina za Banjolučku burzu bila iznimno uspješna. Ukupni promet u 2005. godini premašio je 278 milijuna konvertibilnih maraka, a zaključeno je više 190 tisuća poslova. Blok-poslovi dionicama Nove banjolučke banke obilježili su prosinac, najuspješniji mjesec prošle godine, dok su blok poslovi dionicama Razvojne banke, kad je banku preuzela Nova ljubljanska banka, bile najznačajnije stavke trgovanja burze u ožujku i rujnu. Tijekom redovnog trgovanja ostvaren je promet od 109 milijuna KM, što iznosi oko 39,5 posto ukupnog prometa.

Telekom na vrhu
U 2005. godini prijavljena su ukupno 73 blok-posla, u vrijednosti 152,5 milijuna KM, 54,9 posto ukupnog prometa. Od ponuđenih, na aukcijama za pakete državnih dionica prodano je 35 paketa dionica, vrijednih ukupno 9,97 milijuna KM, 3,6 posto ukupnog prometa. Prodajna cijena porasla je prosječno čak 76 posto u odnosu na početnu. Uz izuzetak blok-poslova, dionicama Razvojne i Nove banjolučke banke najveći je promet zabilježen dionicama Telekoma Srpske, u iznosu 23 milijuna KM, oko 2,3 posto dionica Telekoma. Burzovni indeks Republike Srpske (BIRS) u prošloj godini zabilježio je rast od 18,89 posto. Kako isplaćene dividende kompanija u sustavu BIRS nisu uključene u promjenu vrijednosti, bruto-prinos na dionice u indeksu iznosio je više 20 posto. Od dionica uvrštenih u indeks, najveći rast cijene u 2005. godini zabilježile su dionice Boksita iz Milića, čak 67,65 posto. Indeks investicijskih fondova FIRS ostvario je u 2005. godini rast od 26,67 posto. Najveći rast cijene od svih dionica privatizacijskih fondova zabilježio je Euroinvestment fond, dok je najveći pad, od 1,81 posto, zabilježio PIF Jahrina Konseko Fond. Ukupna tržišna kapitalizacija burze dosegnula je 2,87 milijardi KM, što je rast od čak 79 posto u odnosu na 2004. godinu. Glavni razlog rasta kapitalizacije burze uvrštenje je čak deset poduzeća iz sistema elektroprivrede na burzu. Prema brokeru Hypo banke Zoranu Jeftiću, najzanimljivije su na Banjolučkoj burzi u posljednjih nekoliko tjedana dionice Željeznica Republike Srpske, kojima se samo jučer trgovalo u vrijednosti 190 tisuća KM. Specifičnost je ove dionice ta što su ulagači za vaučere uložene u dionice Željeznice RS dobivali povoljnu cijenu, oko 7000 KM za dvadeset uloženih vaučera. Ipak, očekivati je kako će cijena dionica u sljedećih nekoliko dana pasti, smatra Jeftić, jer je ponuda porasla. Mnogo se na Banjolučkoj burzi očekuje od privatizacije Telekoma Srpske, ali u vezi s njom je i mnogo špekulacija. Naime, još nije poznato hoće li u privatizaciju biti uključena i TK mreža i zgrada Telekoma. Šampioni trgovanja na burzi, kompanije iz sektora elektroprivrede, konačno su posustale i tako omogućili rast trgovanja dionicama fondova. Prema Jeftiću, stranci su glavni ulagači na tržištu RS. Fondovi na Banjolučkoj burzi imaju dovoljno novca i mogli bi, kaže, ulagati i više.

Strani ulagači
Branko Kecman, direktor Kecman Investment Advisory, kaže kako je na Banjolučkoj burzi sve više ulagača iz inozemstva, posebno Hrvatske, Srbije i Austrije. Njihov je najveći problem unošenje novca u zemlju. Teško je znati tko su zapravo ti ulagači jer se većina poslova radi preko skrbničkih računa. Uskoro je moguće očekivati kraj privatizacije Telekoma Srpske, a najizgledniji kandidati su, prema Kecmanu, Telekom Slovenije i Telekom Srbije. Telekomu Slovenije, koji još ni sam nije prošao privatizaciju državnog udjela, ovo bi mogla biti i posljednja prilika za iskorak na tržište regije.

Prenošenje hrvatskih iskustava
Od govornika iz Hrvatske na konferenciji će izlagati voditeljica ureda predsjednika uprave Podravke Lidija Kljajić o razlozima i rezultatima uvođenja principa korporativnog upravljanja, direktor To One Josip Galinec o poštovanju prava dioničara na primjeru ERNT-a, gradonačelnik grada Koprivnice Zvonimir Mršić o municipalnim obveznicama u Hrvatskoj, njihovom značenju, načinu emisije, financiranju, dospijeću i sekundarnoj trgovini. Na konferenciji će govoriti i Dubravko Štimac iz PBZ Croatije, o reformi mirovinskog sustava u zemlji, te ulaganju mirovinskih fondova Hrvatske na tržištima BiH.