EN DE

Bruxelles traži glave zaštitnika korupcije

Autor: Suzana Varošanec
12. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Europska komisija drži da korupcija u Hrvatskoj i dalje prevladava u mnogim područjima, a po tko zna koji put stigmatizirane su javne nabave

Bruxelles će u srijedu objaviti i usvojiti najnovije izvješće o napretku Hrvatske u harmonizaciji s EU. Tako će pohvaliti Vladine odluke vezane uz privatizaciju brodogradilišta i ukidanje diskriminacijskih trošarina na tržitu cigareta, pa će otpasti prepreke za otvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No, problem je što napredak u reformi pravosuđa nije tako velik kako je Europska komisija očekivala. Posebno je stoga značajna njezina politička ocjena da je najteži posao do završetka pregovara o članstvu Hrvatske u Uniji vezan upravo uz reformu hrvatskog pravosuđa. To je poglavlje ocjenjeno kao najteže, a da se naslutiti da će biti prilično jaki izazovi na kojima će EK ustrajati. Dio ih se tiče uklanjanja veza koje postoje između politike i pravosuđa, a dio je “statističke” naravi. Odnosi se na ispunjavanje neformalnog uvjeta da i Zagreb, kao primjerice Rim u aktualnom slučaju nepravomoćne presude talijanskom premijeru Berlusconiju, mora početi voditi procese protiv svojih velikih riba. U paketu zamjerki pravosuđu samo se konstatira o postojanju nepotrebnih političkih utjecaja na sudbenu vlast, te manjku tranparentnosti u postupku izbora i imenovanja sudaca i tužitelja. No, zapravo težište kritike izražava ocjena Komisije da Hrvatska ima premalo osuđenih za korupciju. Smatraju da korupcija u Hrvatskoj i dalje prevladava u mnogim područjima, a po tko zna koji put stigmatizirane su javne nabave gdje se godišnje plasira 40-ak milijardi kuna javnog novca. Posebno je sporan “detalj” onaj koji je vezan uz probleme u istragama korupcije na visokoj razini. Procesuiranje velikih slučajeva korupcije, kažu u Bruxellesu, otežavaju politički utjecaji na hrvatsko pravosuđe. Manjak procesa i presuda za korupciju na visokoj razini očigledno se može smatrati dokazom da korupcijski kriminal koji godišnje, prema procjenama Svjetske banke, Hrvatsku stoji više milijardi kuna, i dalje ima debelo zaleđe u raznim centrima političke i državne moći. Stoga Komisija pretjerano ne ističe ovogodišnje pozitivne zakonodavne promjene. Pozitivnima smatraju novu mogućnost oduzimanja imovine okrivljenima za organizirani kriminal i korupciju ako ne mogu dokazati zakonito porijeklo, te ustroj uskočke vertikale. No, to još nije rezultiralo vidljivim napretkom u borbi protiv korupcije na visokoj razini. Posebno je pohvaljen USKOK, a najviše njegove aktivnosti u nekim važnim slučajevima poput afere kamioni gdje je osumnjičeni bivši Vladin ministar Rončević. Akcija Indeks impresionirala je brzinom: istraga i suđenje 100-njak okrivljenih dovela je u godini dana do 70 posto prvostupanjskih presuda.

Bruxelles će u srijedu objaviti i usvojiti najnovije izvješće o napretku Hrvatske u harmonizaciji s EU. Tako će pohvaliti Vladine odluke vezane uz privatizaciju brodogradilišta i ukidanje diskriminacijskih trošarina na tržitu cigareta, pa će otpasti prepreke za otvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju.

No, problem je što napredak u reformi pravosuđa nije tako velik kako je Europska komisija očekivala. Posebno je stoga značajna njezina politička ocjena da je najteži posao do završetka pregovara o članstvu Hrvatske u Uniji vezan upravo uz reformu hrvatskog pravosuđa. To je poglavlje ocjenjeno kao najteže, a da se naslutiti da će biti prilično jaki izazovi na kojima će EK ustrajati. Dio ih se tiče uklanjanja veza koje postoje između politike i pravosuđa, a dio je “statističke” naravi. Odnosi se na ispunjavanje neformalnog uvjeta da i Zagreb, kao primjerice Rim u aktualnom slučaju nepravomoćne presude talijanskom premijeru Berlusconiju, mora početi voditi procese protiv svojih velikih riba. U paketu zamjerki pravosuđu samo se konstatira o postojanju nepotrebnih političkih utjecaja na sudbenu vlast, te manjku tranparentnosti u postupku izbora i imenovanja sudaca i tužitelja. No, zapravo težište kritike izražava ocjena Komisije da Hrvatska ima premalo osuđenih za korupciju. Smatraju da korupcija u Hrvatskoj i dalje prevladava u mnogim područjima, a po tko zna koji put stigmatizirane su javne nabave gdje se godišnje plasira 40-ak milijardi kuna javnog novca. Posebno je sporan “detalj” onaj koji je vezan uz probleme u istragama korupcije na visokoj razini. Procesuiranje velikih slučajeva korupcije, kažu u Bruxellesu, otežavaju politički utjecaji na hrvatsko pravosuđe. Manjak procesa i presuda za korupciju na visokoj razini očigledno se može smatrati dokazom da korupcijski kriminal koji godišnje, prema procjenama Svjetske banke, Hrvatsku stoji više milijardi kuna, i dalje ima debelo zaleđe u raznim centrima političke i državne moći. Stoga Komisija pretjerano ne ističe ovogodišnje pozitivne zakonodavne promjene. Pozitivnima smatraju novu mogućnost oduzimanja imovine okrivljenima za organizirani kriminal i korupciju ako ne mogu dokazati zakonito porijeklo, te ustroj uskočke vertikale. No, to još nije rezultiralo vidljivim napretkom u borbi protiv korupcije na visokoj razini. Posebno je pohvaljen USKOK, a najviše njegove aktivnosti u nekim važnim slučajevima poput afere kamioni gdje je osumnjičeni bivši Vladin ministar Rončević. Akcija Indeks impresionirala je brzinom: istraga i suđenje 100-njak okrivljenih dovela je u godini dana do 70 posto prvostupanjskih presuda.

Autor: Suzana Varošanec
12. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close