Zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi (Cefta) i dalje je drugo po važnosti tržište za srpsko gospodarstvo nakon Europske unije.

Najnoviji izvještaj Republičkog zavoda za statistiku u Beogradu pokazuje da je tijekom prvih osam mjeseci 2009. Srbija na tom tržištu ostvarila suficit od 913 milijuna dolara. Izvoz je dostigao 1,64 milijarde dolara, dok je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije, Moldavije i Kosova uvezeno robe za 723,1 milijun dolara. Najveći izvoznici su poljoprivredna i prehrambena industrija jer su u samom vrhu izvozne ljestvice žitarice, njihove prerađevine i pića. Srbija je s tržišta Cefte najviše uvozila čelik i željezo, kameni ugljen, električnu energiju i pluto. Koliko je za susjednu zemlju važna slobodna trgovina u neposrednom okruženju govori i podatak da je pokrivenost uvoza izvozom čak 226,3 posto. Srbija na tržištu Cefte ostvaruje čak 31,5 posto svog izvoza, dok je udio uvoza znatno niži i iznosi samo 7,3 posto. Sa svim članicama Cefte, osim Hrvatske, Srbija ima suficit u međusobnoj trgovini. Deficit u trgovini s Hrvatskom iznosio je u prvih osam mjeseci ove godine 42,7 milijuna dolara. Zanimljivo je da u ukupnoj robnoj razmjeni u prvih sedam mjeseci deficit iznosi 3 milijarde eura. Na smanjenje vanjskotrgovinske razmjene izravno je utjecala svjetska gospodarska kriza. Izvozni plasmani su otežani ili manje isplativi zbog pada cijena. Na svim glavnim tržištima srpsko gospodarstvo je imalo manjak u razmjeni. Jedina iznimka i tada bila je zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi (Cefta) gdje je Srbija ostvarila znatan vanjskotrgovinski višak.