Ključno pitanje druge faze privatizacije brodogradilišta je po kojoj će cijeni država nadoknaditi štetu brodogradilišta za imovinu koja je proglašena pomorskim dobrom. Tako smatraju investitori, pa Anto Nobilo, pravni zastupnik investitora Danka Končara, tvrdi da mora doći do “korjenite promjene natječaja jer će zbog prezaduženosti svi škverovi, osim Uljanika, doći pod stečaj”.

Nepotpisani sporazumi
“Stečaj bi bio najčišći način restrukturiranja i privatizacije za kupce, a Vladi je to najlošija opcija jer bi imala velike socijalne nemire. Budući da Vlada ima potraživanja na temelju jamstava za kredite, treba primijeniti Zakon o izvlaštenju koji nalaže da škverove odšteti prema tržišnim cijenama u vrijeme kad se izvlaštenje provodi. Sve dugove, osigurane i neosigurane jamstvima, neka stave u istu vreću i prebiju međusobna potraživanja, a investitori neka od toga plate između 30 i 40 posto”, kaže Nobilo. Vlada još nije formalizirala sporazume o nadoknadi štete za brodogradilišta, a Ministarstvo gospodarstva je glavni koordinator svih aktivnosti. U prvi krug privatizacije ušlo se s nedovršenim poslom jer ugovori kojima se treba provesti odšteta, a koji su daleko ispod tržišne cijene, nisu bili potpisani. Iznos naknade za svako brodogradilište važan je podatak za potencijalne investitore jer on utječe na visinu vlastitog udjela poduzetnika u restrukturiranju (koje iznosi 40 posto) i smanjuje dubioze. U trenutku zaključenja prvog natječaja jedino je Kraljevica imala potpisan sporazum.

Niža procjena
To potvrđuje Poslovnom dnevniku član njezine Uprave Rastko Davila, koji je bio spreman reći samo da je naknada viša od knjigovodstvene vrijednosti isknjižene imovine. U brodogradilištu 3. maj, te Brodosplitu i Uljaniku imovina je također isknjižena iz bilanci društava, no uprave i Vlada još nisu potpisale sporazume. Predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević kaže da je došlo do faze kad je sve spremno za potpis. “Naknada 3. maju iznosi 856 milijuna kuna, ali nadali smo se da će biti viša”, kaže Starčević. Uljanik bi trebao dobiti naknadu u iznosu od oko 850 milijuna kuna. Procijenjena naknada Brodotrogiru iznosi 80 milijuna kuna, doznajemo od njegova NO-a, a u nju nije ušlo 17 hektara zemljišta koje je pod koncesijom škvera od 1998. godine. No kako je riječ o naknadi koja je četiri puta niža od procjene sudskog vještaka, implicira se smanjenje temeljnoga kapitala, pa će morati odluku izglasati na dioničkoj skupštini, smatra NO i Uprava Brodotrogira. Formaliziranje sporazuma o naknadi odštete mora se razriješiti radi privatizacije u drugom krugu, ističu i u Hrvatskoj brodogradnji. Navode da je riječ o preduvjetu privatizacije brodogradilišta bez kojeg investitori ne znaju što kupuju.