Nakon što ovu godinu zaroni čak 5,5 posto, domaća ekonomska aktivnost, mjerena BDP-om, sljedeće godine u najboljem će slučaju stagnirati, procjena je makroekonomskog odjela Privredne banke Zagreb. Ipak, riječ je o preliminarnoj procjeni jer su rizici da se nula pretvori u blagi minus jaki. Nepoznanica broj jedan u jednadžbama svih makroekonomista koji pokušavaju predvidjeti kretanje BDP-a jest fiskalna politika. “Kao glavni negativni rizik vidimo upravo neadekvatnu fiskalnu politiku”, stoji u najnovijoj PBZ-ovoj tjednoj analizi.

Financijski apetiti
Konkretno, ne sreže li Vlada Jadranke Kosor financijske apetite države u proračunu za 2010., zaduživanjem kod domaćih banaka nastavit će s istiskivanjem privatnog sektora, što bi moglo imati dalekosežne posljedice na gospodarski rast u sljedećih nekoliko godina. Taj scenarij realan je padnu li prihodi od PDV-a, trošarina i carina više od očekivanog (a to će ovisiti o “optimizmu” prilikom službenih projekcija BDP-a za 2010., op. a.). PBZ-ovi analitičari na čelu s Markom Škrebom ističu da bi država ozbiljno trebala uzeti u obzir posljednju studiju Svjetske banke ili izvješće o konkurentnosti jer se “teške reforme, koje uvijek imaju velike kratkoročne troškove i dugoročne koristi, rijetko rade u doba gospodarskog poleta”.

Upitno preživljavanje
Nakon nepoznate fiskalne politike glavni rizici za gospodarstvo u 2010. su nelikvidnost, novi vanjski šok, rizik vanjskog zaduživanja kao i eventualna nestabilnost na političkom i socijalnom planu. Nelikvidnost, odnosno neplaćanje obveza posebice je faktor rizika za tvrtke s malim financijskim zalihama jer takva poduzeća neće biti u stanju preživjeti produljeno razdoblje neplaćanja. “Valja očekivati porast tvrtki i obrta u stečaju, odnosno onih koji prestaju trajno s poslovanjem”, upozoravaju u PBZ-u. Upozorenje je na mjestu jer trajno gašenje manjih i srednjih tvrtki ima dalekosežne posljedice za gospodarstvo: smanjuje se zaposlenost, padaju doprinosi i prihod državnog proračuna, pada potrošnja, a bankama rastu nenaplativi krediti. Svima koji su se obradovali pozitivnim brojkama koje stižu iz najjačih ekonomija eurozone, Njemačke i Francuske, u PBZ-u preporučuju oprez. Posljednji znakovi oporavka posljedica su gigantskih fiskalnih i monetarnih paketa pa je moguće ponovno poniranje inozemnih ekonomija čiji bi oporavak u konačnici mogao poprimiti oblik slova “W”. Dakle, pad nakon kojeg slijedi oporavak na krilima poticajnih mjera, zatim nova recesija kad se višak novca iz sustava bude sterilizirao zbog opasnosti od inflacije i tek potom oporavak. “Ne smijemo zanemariti rizik da vanjski oporavak bude sporiji i slabiji od očekivanog, kao ni činjenicu da transmisijski mehanizam (utjecaj inozemnog oporavka na BDP u Hrvatskoj) djeluje s određenim vremenskim pomakom”, drže analitičari druge domaće banke po veličini.

Socijalni nemiri
U 2010. rizik za domaće gospodarstvo predstavljaju vanjsko zaduženje države i korporativnog sektora. Iako u PBZ-u ne očekuju veće probleme s financiranjem, to će zasigurno biti ostvareno uz više kamatne stope zbog čega će servisiranje duga poskupiti. A sljedeće godine na naplatu dolazi 6,75 milijardi eura glavnice s pratećih više od 800 milijuna eura kamata. Drugim riječima, na otplatu duga domaći će sektori potrošiti jednu šestinu novostvorene vrijednosti – BDP-a. U sferi dobrih vijesti za gospodarstvo u PBZ-u naglašavaju deblokadu pristupnih pregovora s EU, no politički rizici pred nama “nisu mali”. Ono što se u medijima naziva vrućom političkom jeseni, za analitičare je faktor rizika. Osim predsjedničkih izbora, to bi mogla predstavljati mogućnost koalicijske vlade, odnosno prijevremeni izbori, iako se to sada ne čini vjerojatnim. “Politička nestabilnost obrnuto je proporcionalna gospodarskom rastu. Uz čisto političke, valja spomenuti i rastuće socijalne nemire. Početak najavljenih prosvjeda bio je vrlo slab, no ne možemo isključiti njihovo jačanje pogotovo kako će nezaposlenost rasti, a realni dohoci padati”, upozoravaju u Privrednoj banci Zagreb.

Očekivanja

Rast nezaposlenosti
U trećem tromjesečju 2009. u PBZ-u očekuju pad BDP-a od 4 do 4,5 posto, a u zadnjem dodatno smanjenje na 3 do 3,5 posto zbog pada sezonske zaposlenosti i dohodaka te pritisaka na rast cijena.