Brodogradilišta ovakva kakva jesu, ne mogu opstati, a Hrvatska za njih nema alternativu, zaključak je okruglog stola “Privatizacija brodogradilišta”, koji su u četvrtak organizirali časopis Banka i dnevnik Business.hr.

Predstavnici brodograditelja, brodarskih udruga, potencijalnih investitora, sindikata i medija, ali bez Vladinih predstavnika, složili su se da je natječaj za privatizaciju brodogradilišta raspisan u nepovoljnom trenutku zbog krize koja je drastično smanjila narudžbe brodova na svjetskom tržištu. Šanse za prodaju smanjuje i loše stanje u škverovima, a sudionici skupa smatraju da nije nemoguće da se ne pojavi nijedan ponuđač. Potencijalni investitori Goran Prgin iz NCP-a Šibenik te Slobodan Ljubičić iz More Trogira kažu da je rok za dostavu ponude prekratak za ozbiljniji projekt ulaska stranoga kapitala. Zaključeno je da je nužna orijentacija s tankera na složenije brodove s većom dodanom vrijednošću. “Europa po tonaži proizvodi 10% ukupne svjetske produkcije brodova, dok je po novčanoj vrijednosti to 50% ”, kazao je Izvor Grubišić, dekan Strojarsko-brodarskog fakulteta u Rijeci. Ruđer Friganović iz HGK također je svjestan da su brodogradilišta, i prateće industrije, neproduktivna, no upozorava da 2/3 hrvatskog izvoza otpada na takve tvrtke. Mladen Vedriš smatra da je glavno pitanje kako brodogradnju učiniti profitabilnom. “Priobalni pojas je najveći gospodarski potencijal Hrvatske i ne bi trebao biti rezerviran samo za turizam”, kazao je. Prgin optužuje političare, uprave brodogradilišta i sindikate, da dijele odgovornost za milijarde potrošenih kuna poreznih obveznika u restrukturiranjima i poticajima, a da se ništa nije pomaklo s mrtve točke. Da proces privatizacije neće biti lak, upozorila je i Božena Halina-Borkowski iz poljskog veleposlanstva koja je potvrdila da je, iako je poljska članica EU, privatizacija njenih najvećih brodogradilišta još na početku.