Stambene štedionice stagniraju umjesto da se iskoriste kao antirecesijska poluga kojom bi se potakla štednja, ali i oporavak građevinskog sektora. Zaključak je to okruglog stola o sustavu stambene štednje u Hrvatskoj održanog u srijedu u organizaciji Hrvatske udruge banaka. Sustav poticaja treba povisiti sa sadašnjih 750 kuna godišnje, a štedionicama olakšati ograničenja ulaganja i dopustiti zajedničke programe s građevinskih tvrtkama, ali i ulazak u njihovu vlasničku strukturu.

Lokalni moćnici
Damir Kuštrak iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je da je “cijeli niz sektora ovisan o ekonomskoj aktivnosti u stanogradnji i vrijeme je da se stambena štednja iskoristi kao snažna ekonomska poluga u vrijeme recesije umjesto da svako malo iskrsne neki model lokalnog moćnika”. U ime građevinara Igor Oppenheim iz Ingre podržao je korekciju poticaja bez čega je “teško očekivati da se situacija na tržištu neprodanih stanova promijeni”. Istaknuo je da se neprodani stanovi broje u desecima tisuća, a pad realizirane prodaje na nekim područjima dostiže 90 posto. Loše razdoblje za stambenu štednju započelo je 2005. smanjenjem državnih poticaja sa 1250 na 750 kuna, dok su istodobno kreditni bum i visoki burzovni prinosi destimulirali štednju. Danas je u sustav stambene štednje uključeno oko 600.000 građana ili 15 posto stanovništva, dok je ta brojka, primjerice, u Češkoj oko 55 posto.

Isplativ poticaj
Da se adekvatno potakne, u Hrvatskoj je realno očekivati 2,5 milijuna štedišta, smatra dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro. Njavro smatra da su izdaci za stambenu štednju najisplativiji poticaj koji se državi višestruko vraća. Koliko je postojeći sustav situacija održiv, ilustrirao je predsjednik Uprave Wüstenrota Zdravko Anđel brojkom da je potrebno 60 štedišta koji će prosječno uštedjeti oko 3200 kuna da bi štedionica uspjela odobriti prosječan kredit od milijun kuna.

Dobra vijest

Opravdani poticaji
Na 206 milijuna kuna koje je isplatila kroz poticaje državi se porezima vratilo 447,4 milijuna kuna. Tome treba pribrojiti još 640 milijuna kuna ekonomskog učinka ili dodane vrijednosti, pokazuje HUB-ova analiza.