Ugledni hrvatski stručnjak za međunarodno pravo mora akademik Vladimir Ibler misli kako je u mirnom rješavanju međudržavnih sporova nedvojbeno da pojam “kompromis” zauzima važno mjesto.

U tom je pojmu, među ostalim, kako napominje, uključeno uzajamno razumijevanje za mišljenja i stajališta i suprotne strane ili barem iskreno i aktivno nastojanje da se shvati kako i mišljenja suprotne strane mogu biti spojiva s njezinim legitimnim interesima. “To, dakako, kao što je odavno poznato, nije lagano postići, ali je tim vrednije i pohvalnije i jedan je od nužnih puteva i uvjeta dobrih međudržavnih odnosa”, napominje Ibler, koji se kao stručnjak graničnim sporom između Hrvatske i Slovenije bavi punih 18 godina. Traženje kompromisnog rješenja u pregovorima Hrvatske i Slovenije spomenula je nedavno premijerka Jadranka Kosor odbivši javno odgovoriti akademiku Davorinu Rudolfu na kojim osnovama počiva njezin načelni dogovor sa slovenskim premijerom u Trakošćanu posljednjeg dana srpnja. “S tim u vezi svakako valja razmišljati o uzajamnim ustupcima”, ističe Ibler, dodajući da je sa stajališta korektnih međudržavnih i političkih odnosa, a u skladu s pozitivnim međunarodnim pravom, s doktrinom i praksom toga prava, Hrvatska već pružila dokaze o svojoj političkoj volji da se postigne kompromis. Prema Iblerovim riječima, njezin se ustupak sastoji u tome što je pristala da u izravnom dvostranom naporu nastavi u diplomatskim pregovorima, u duhu ravnopravne suradnje, tražiti i ostvariti kompromis kojim će se riješiti spor o povlačenju zajedničke granične crte koja razdvaja teritorijalna mora Hrvatske i Slovenije. Na pitanje udaljava li se Hrvatska “kompromisom” od dogovora dvoje premijera na Bledu 2007., Ibler je odgovorio kako je prema njegovu shvaćanju to tako jer je tada bio shvatio da je Slovencima i Hrvatima jasno da se taj problem može riješiti jedino na Međunarodnome sudu pravde. “Za interese je Hrvatske u svakome mogućem pogledu najpošteniji, najjednostavniji put, u skladu s općim međunarodnim pravom i UN-ovom konvencijom o pravu mora iz 1982., podvrgavanje spora punom sastavu Međunarodnog suda u Haagu”, izjavio je Ibler, dodajući kako je Hrvatska svojim ustupkom dokazala volju za kompromisom. Hoće li nas taj njezin možda prevelik ustupak, kako dodaje, ipak dovesti do prihvatljivog sporazuma, to se ne može znati, naročito poslije svih iskustava, to jest neuspjeha dugogodišnjih pregovora i jednoga nerazumnog nacrta za “sporazum” koji Hrvatskoj oduzima dio njezina državnog područja.
(pd)