Hrvatska Vlada donijela je Nacionalnu strategiju prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, koja se provodi od 2009. do 2012. godine.

Prema riječima ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislava Ivića, strategija predviđa 22 mjere za sprječavanje maloljetničkog nasilja i drugih poremećaja ponašanja, no za njih nisu potrebna dodatna novčana sredstva, jer su već ranije osigurana. Kaznena djela i prekršaji, čiji su počinitelji djeca i mladi, posljednjih 10 godina imaju razmjerno stabilan broj počinitelja kaznenih djela, njih okooko 3.000. Ukupan broj počinjenih kaznenih djela u 2007. godini (4975) porastao u odnosu na prethodne godine. Među prijavljenim maloljetnicima tijekom 2007. bilo 1587 ili 40,2 posto mlađih maloljetnika (14-16 godina). Nepovoljan je podatak da iz godine u godinu raste broj prijavljenih iu ove dobne skupine, iz čega proizlazi da maloljetne osobe sve ranije započinju s kaznenim djelima. Tako je tijekom 2007. prijavljeno ukupno 1.188 djece, to jest mladih do 14 godina starosti, što predstavlja porast od 27,4 u odnosu na 2006. godinu, kada je bilo prijavljeno 932 djece.

Prednost Zagreba i Splita
Kad je riječ o teritorijalnoj rasprostranjenosti u odnosu na počinjena kaznena djela i prekršaje, i dalje su najzastupljeniji veliki gradovi, ali se ne radi o ujednačenoj teritorijalnoj rasprostranjenosti, već prednjače Zagreb i Split. Recidivizam se godinama kreće oko 30 posto.Značajno je, međutim, smanjen broj maloljetnih počinitelja prekršaja. Takoj je 2005. godine ukupno je prekršaje počinilo 12.638 maloljetnika, a 1998. godine čak 17.811. Unutarnja struktura maloljetničkog kriminaliteta također pokazuje određenu stabilnost budući su i dalje najučestalija kaznena djela protiv imovine. Djeca počinjavaju 70 posto imovinskih kaznenih djela, dok maloljetnici počinjaju 66 posto, a slijede, mada sa značajno nižom frekvencijom, kaznena djela s elementima nasilja, koja se kreću 15-20 posto. Kaznena djela zlouporabe opojnih droga sudjeluju s oko 8-10 post u ukupnom kriminalitetu maloljetnika i kod njih je zabilježen blagi pad broja evidentiranih kaznenih djela. Kod prekršaja su i nadalje najzastupljeniji prekršaji protiv sigurnosti u prometu na cestama. Rast je zabilježen i kod propuštanja roditeljske skrbi o noćnim izlascima djece do 16 godina. Kao najčešći razlog kršenja zakonske odredbe o zabrani noćnih izlazaka djece zabilježena je dozvola roditelja djece zatečene u zabranjenim noćnim izlascima, dok se u manjem broju slučajeva radi o neposlušnosti djece.

Promjena načina rada
Otkrivanje kaznenih djela počinjenih na štetu djece i maloljetnika iz godine u godinu je u porastu, pa je u posljednjih desetak godina zabilježen višestruki porast otkrivanja i procesuiranja tih djela (primjerice, 2007. godine otkriveno je i prijavljeno 6676 takvih kaznenih djela, a 2002. godine 4192), a što istodobno upućuje i na rezultate poduzetih promjena u radu policije u cilju primjerenijeg rješavanja pojave maloljetničke delinkvencij.