Ono što su kvartalni rezultati potiho najavljivali, zapečatili su oni šestomjesečni: usporavanje gospodarske aktivnosti, pad zaposlenosti i životnog standarda pogodili su poslovanje banaka. Banke bilježe pad dobiti i profitabilnosti, rezervacije za loše kredite su rekordne, a čak osam banaka poslovalo je s gubitkom.

Započet još 2005., trend pada profitabilnosti banaka nastavio se i tijekom ove godine. “Osim što i dalje pada omjer dobiti i kapitala, sada se apsolutni iznos dobiti počeo smanjivati”, napominju iz Hrvatske udruge banaka (HUB). Prošle godine povrat na kapital smanjio se za gotovo postotni bod na 10,1 posto. Noviji pokazatelji profitabilnosti znat će se u rujnu, na njima se u HUB-u trenutačno radi. U prvih šest mjeseci 32 banke ostvarile su 2,86 milijardi kuna bruto dobiti. Na čelnoj poziciji s četvrtinom tržišta je Zagrebačka banka koja je u pola godine zaradila 842 milijuna kuna bruto. Slijedi Privredna banka sa 616,9 milijuna kuna, na trećem mjestu je Erste sa 395,1 milijunom. Na ljestvici top pet došlo je do intrigantnog obrata; iako je veličinom aktive Raiffeisen četvrta, peta Hypo Alpe-Adria banka (nakon pripajanja Slavonske) ostvarila je 80 milijuna kuna bolji rezultat, odnosno 332,5 milijuna kuna, što je najbolji bančin rezultat u Hrvatskoj do sada. Splitska banka u vlasništvu Societe Generale zaradila je 225,9 milijuna kuna. Da je Hrvatska poštanska banka osim u kadrovskim tako i operativnim problemima, potvrđuje gubitak od 476.000 kuna, mizeran rezultat za sedmu po veličini banku. Banke su, dakle, u 2009. zaradile gotovo 2,4 milijarde kuna neto, odnosno oko 14 posto manje nego prije godinu dana. Osim HPB-a, na čije mjesto dolazi bivši kadar HNB-a Čedo Maletić, još je sedam gubitaša u bankarskom sektoru, mahom malih banaka u talijanskom vlasništvu. S 23,6 milijuna kuna gubitka poslovao je Banco Popolare Croatia čija je aktiva oko 2 milijarde kuna, a tržišni udio 0,5 posto. Ostali gubitaši su Veneto banka (18,5 milijuna), Banka Kovanica (13,2 milijuna), državna Croatia banka (11,7 milijuna), Primorska (2 milijuna), Nava banka (1,5 milijuna) i BKS banka (857.000 kuna). Objašnjavajući loš rezultat, prvi čovjek BPC-a Goran Gazivoda gubitak pripisuje 40-postotnom povećanju kamatnih troškova, novom IT sustavu te rastu rezervacija od 48 posto. Upravo u troškovima rezervacija koje se na teret dobiti izdvajaju za kredite kojima se pogoršava naplata treba tražiti razloge pada dobiti. Bez obzira na veličinu, pogoršanje naplate pogodilo je sve banke: na razini cijelog sustava trošak rezervacija se učetverostručio i ‘pojeo‘ 1,1 milijardu kuna dobiti. Objavljeni pokazatelji poslovanja nisu iznenadili niti bankare ni HNB, koji pozorno prati pogoršanje naplate portfelja. Analitičar Damir Novotny situaciju ocjenjuje očekivanom. “Ove godine rizici su izrazito porasli kod retail i korporativnog bankarstva. S rastom rizika povećavavaju se i rezervacije za potencijalne gubitke”, ističe Novotny. Naglašava, međutim, da su i troškovi banaka drastično veći, jer su se banke odlučile na “strateški vrlo rizičan potez – dizanje kamatnih stopa na pasivu što je uzrokovalo pad kamatnih marži koji se nije mogao u potpunosti prebaciti na klijente”. Osjetno bolja situacija ne može se očekivati u skorije vrijeme, smatraju stručnjaci.

“U drugom dijelu 2009. i 2010. za očekivati je daljnji pad plaća, povećavanje nezaposlenosti i pad kupovne moći što će se direktno odraziti na smanjenje profitabilnosti banaka“, kaže Novotny. Zdeslav Šantić iz Raiffeisen Consultinga ističe da treba očekivati nastavak “trenda konsolidacije u bankovnom sustavu, osobito kada je riječ o manjim bankama”. Unatoč iskazanim gubicima, razloga za zabrinutost oko stabilnosti bankarskog sustava nema. U usporedbi s bankama u EU, hrvatske su u prosjeku tri puta jače kapitalizirane. “Banke još uvijek imaju dovoljno vlastitog kapitala za recesijski val koji tek slijedi. Bit će prisiljene smanjivati troškove, broj zaposlenih i broj prodajnih mjesta pa bi se u drugoj polovici 2010. mogao vratiti trend profitabilnosti banaka“, drži Novotny. “Unatoč padu dobiti i pogoršanju odnosa prema uloženom kapitalu, dobit će ove godine biti dovoljna za ostvarenje smanjenog povrata na kapital i formiranje rezervi. Dodamo li na to visok stupanj kapitaliziranosti, banke će bez problema i dalje moći nositi ulogu stožernog elementa stabilnosti u kriznim vremenima”, poručuju iz HUB-a.