U posljednje vrijeme dionice kompanija iz sastava koncerna Agrokor, odnosno Belja, Jamnice, Leda, Konzuma i Zvijezde bilježe na domaćim burzama nevjerojatan i za tu grupu neuobičajen rast. Mnoge su špekulacije oko pravog razloga samog porasta vrijednosti tih dionica, ali se kao najrealniji ističu prije svega restrukturiranje čitavog koncerna Agrokor te mogući skori ulazak EBRD-a u vlasničku strukturu.

Faktor EBRD-a
Od portfolio menadžerice Centra za brokerske poslove Zagrebačke banke Silvane Milić doznajemo kako je velika vjerojatnost da je riječ samo o špekulacijama jer ništa od spomenutog nema službenu potvrdu. “Informacija o eventualnoj dokapitalizaciji Agrokora od strane EBRD-a nije do sada bila potvrđena niti od jedne strane, tako da je ta informacija na razini špekulacije pa onda i sve druge konotacije uz kompanije iz Agrokor grupe”, kaže Milić.Što se tiče rasta cijena dionica kompanija iz Agrokorove grupe, riječ je o situaciji koja je već mjesecima aktualna. Karakteristika je gotovo svih kompanija iz Agrokor grupe kojima se trguje na Burzi mala likvidnost, no Silvana Milić upozorava kako se bez obzira na dobar potencijal tih kompanija ne bi smio zaboravljati primjenjivati diskont s obzirom na zadanu vlasničku strukturu i poprilično veliku zaduženost. Stoga se rast tih dionica može okarakterizirati samo kao špekulativan.Sličnog je mišljenja i Jurica Gregurić iz Fime koji tvrdi kako je rast cijene dionice Belja prešao sva očekivanja. “Smatram da je rast cijena dionica Belja povezan sa špekulativnim očekivanjima restrukturiranja poslovanja i budućim poslovanjem unutar Agrokor grupe. Realnim smatram dugoročno održivu razinu cijene te zadržvanje na aktualnim razinama kao što je to uostalom bio slučaj s dionicama Sunčanog Hvara ili Luke Rijeka”, izjavio je Gregurić. Ivana Blašković, glavna analitičarka Raiffeisen banke, smatra da se porast Agrokorovih dionica događa pak zbog povjerenja ulagača u Agrokorovu strategiju. Ova strategija je vjerojatno nastala i prije. Time kupnja Belja i PIK Vrbovca nije rezultat trenutačne tržišne prilike već dio dugoročnog strateškog plana. “Uzimajući u obzir sadašnje cijene, tj. vrednovanje Agrokorovih dionica, možemo pročitati velika očekivanja. Recimo, odnos cijene i prodaje dionica Belja viši je od tri, a postoji premija i na knjigovodstvenu vrijednost. Podsjetimo, bez oprosta državnog duga Belje bi u 2005. ostvarilo gubitak od oko 300 milijuna kuna. Prodaja u 2005. iznosila je 386 mil. kuna (+43 posto na godišnjoj razini), a oprost duga 406 mil. kuna”, izjavila je Blašković.
U isto vrijeme, europski prehrambeni benchmark, koji se sastoji od visoko profitabilnih izdavatelja iz industrije proizvodnje piva, pića i prehrambenih proizvoda iz premium segmenta, ostvaruje neto marže od 10 posto, povrat na uloženi kapital od 20 posto, isplaćuje 40 posto svoje dobiti i daje prinos od dividende od 2,4 posto. Trguje se po donosu cijene i prodaje od 1,5 ili, ispravnije, odnos vrijednosti poduzeća i prodaje je 1,9.

Moguć i IPO
“Čak i ako ne uzmemo nikakve diskonte na ovaj peer, iako bi bilo potrebno jer je riječ o fundamentalno potpuno neusporedivim poduzećima, to znači da tržište očekuje godišnju prodaju Belja od oko 830 milijuna kuna, tj. 115 posto više od realizacije iz 2005. godine. Nije nevjerojatno da će zahvaljujući sinergijskim efektima koncerna Agrokor Belje to i ostvariti, no temeljem javno dostupnih podataka osobno mi je teško procijeniti kada. To u najmaju ruku znači da tržište gleda dvije-tri godine unaprijed, tj. da razmišlja dugoročno. Dionice izdavatelja iz Agrokorova koncerna rasle su i prije nego što se počelo nagađati o ulaska EBRD-a u vlasničku strukturu Agrokora. Dugo se priča i o javnoj ponudi dionica (IPO-u). S obzirom na povjerenje domaćih ulagača u Agrokorov menadžment, Agrokor je unatoč visokoj razini duga, zbog dosljedne strategije i pozitivnih očekivanja, u poziciji da bira koji će način financiranja izabrati”, završila je Blašković.

K plus komparativna prednost Konzuma
Ivana Blašković podsjetila je i da Agrokor svoju strategiju nije tajio i time današnji ulagači, analizirajući planirano, vide poduzeće koje ostvaruje svoje ciljeve. Recimo, u prospektu iz godine 2003. stoji da: “Konzum želi postati apsolutni lider na maloprodajnom tržistu hrane u Hrvatskoj, pokriti sve regije Hrvatske vlastitom mrežom i stvoriti uvjete da se prvenstveno kroz ekonomiju obujma ostvare apsolutni iznosi marže koji će mu osigurati dugoročnu stabilnu lidersku poziciju… U dugoročnoj poslovnoj strategiji Konzuma posebno važno mjesto zauzima distribucija i prodaja određenih vrsta proizvoda, svježeg voća i povrća i cvijeća, mesa i niz mliječnih proizvoda uglavnom razvijanih kroz vlastitu marku K plus kao glavne prednosti Konzuma.”