Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Učetverostručen trošak rezervacija banaka za kredite

Autor: Ana Blašković
10. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Zahvaljujući rastu kamata u 2009., banke su zaradile gotovo 4 milijarde kuna, ali su rezervacije za loše kredite ‘pojele’ 1,1 mlrd. kuna dobiti

U prvih pola godine banke su zaradile 2,4 milijarde kuna, gotovo 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Statistika središnje banke je neumoljiva: iako su banke od kamata zaradile više od tri milijarde kuna, dobit je u konačnici manja zbog rezervacija za sve lošiju naplatu kredita.Troškovi rezervacija za loše kredite (koje se izdvajaju na teret dobiti) u odnosu na isto razdoblje 2008. porasli su na 1,1 milijardu kuna ili više od 320 posto!

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manje poreza
Petnaestak posto manja dobit banka nije dobra vijest niti državnom proračunu. Dok su nakon prvog polugodišta prošle godine na ime dobiti banke uplatile oko 590 milijuna kuna poreza na dobit, isto razdoblje ove godine za računicu ministra Ivana Šukera znači podbačaj veći od 82 milijuna kuna.Budući da se negativni trendovi očekuju i u nastavku godine, ministar financija nema se razloga veseliti očekivanom priljevu od poreza na dobit dosad izdašnih banaka. Zahvaljujući činjenici da ih je većina u ovoj godini povisila kamatne stope na ranije odobrene kredite, banke su na ime kamata od klijenata naplatile 11,5 milijardi kuna, 1,2 milijarde kuna više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.Do kraja godine kamatni prihodi vjerojatno će porasti još jačom dinamikom jer je najveća Zagrebačka banka (koja je na tržište plasirala oko četvrtinu svih kredita) u dogovoru s Vladom odgodila podizanje kamata do prvog srpnja. S druge strane, manjak domaće štednje i visoke kamatne stope na međubankarskom tržištu natjerale su banke na raznovrsne “akcije“ koje su kamate na štednju povisile na rekodne razine. Time su kamatni troškovi porasli na 6,9 milijardi kuna, odnosno za nevjerojatnu četvrtinu. U masi od 5,3 milijarde kuna troškova koje su banke isplatile ne bi li privukle domaću štednju (što je 30 posto više nego što su platile lani) samo oročeni depoziti stanovništva dosegnuli su 2,5 milijardi kuna.

U prvih pola godine banke su zaradile 2,4 milijarde kuna, gotovo 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Statistika središnje banke je neumoljiva: iako su banke od kamata zaradile više od tri milijarde kuna, dobit je u konačnici manja zbog rezervacija za sve lošiju naplatu kredita.Troškovi rezervacija za loše kredite (koje se izdvajaju na teret dobiti) u odnosu na isto razdoblje 2008. porasli su na 1,1 milijardu kuna ili više od 320 posto!

Manje poreza
Petnaestak posto manja dobit banka nije dobra vijest niti državnom proračunu. Dok su nakon prvog polugodišta prošle godine na ime dobiti banke uplatile oko 590 milijuna kuna poreza na dobit, isto razdoblje ove godine za računicu ministra Ivana Šukera znači podbačaj veći od 82 milijuna kuna.Budući da se negativni trendovi očekuju i u nastavku godine, ministar financija nema se razloga veseliti očekivanom priljevu od poreza na dobit dosad izdašnih banaka. Zahvaljujući činjenici da ih je većina u ovoj godini povisila kamatne stope na ranije odobrene kredite, banke su na ime kamata od klijenata naplatile 11,5 milijardi kuna, 1,2 milijarde kuna više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.Do kraja godine kamatni prihodi vjerojatno će porasti još jačom dinamikom jer je najveća Zagrebačka banka (koja je na tržište plasirala oko četvrtinu svih kredita) u dogovoru s Vladom odgodila podizanje kamata do prvog srpnja. S druge strane, manjak domaće štednje i visoke kamatne stope na međubankarskom tržištu natjerale su banke na raznovrsne “akcije“ koje su kamate na štednju povisile na rekodne razine. Time su kamatni troškovi porasli na 6,9 milijardi kuna, odnosno za nevjerojatnu četvrtinu. U masi od 5,3 milijarde kuna troškova koje su banke isplatile ne bi li privukle domaću štednju (što je 30 posto više nego što su platile lani) samo oročeni depoziti stanovništva dosegnuli su 2,5 milijardi kuna.

Zaradile na kamatama
Unatoč manjku likvidnosti na tržištu (kojom je HNB pokušavao održati stabilnost domaćeg gospodarstva) i posljedičnom rastu kamatnih troškova, banke su podizanjem kamata ipak uspjele ne samo ublažiti troškovni udar, već i zaraditi. Brojke HNB-a pokazuju da je bruto dobit banaka porasla desetak posto na 3,96 milijardi kuna, ali je neto dobit u padu i to zbog velikog skoka rezervacija.Prije točno godinu dana banke su za loše kredite, odnosno za one za koje postoje indicije da bi moglo biti problema s vraćanjem, bile izdvojile 260,1 milijun kuna.Gubitak radnih mjesta i niži životni standard građana te kronična nelikvidnost tvrtki, kumulativno su banke izložile opasnosti da im klijenti sve teže vraćaju kredite. Iznos rezervacija od 1,1 milijardu kuna, što je drastičnih 320 posto više u samo godinu dana, pokazuje težinu problema u gospodarstvu i potencijalne razmjere problema s kojima bi banke mogle biti uskoro suočene.

Autor: Ana Blašković
10. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close