Trakavica oko otkrivanja identiteta američkih klijenata švicarskog bankarskog diva UBS-a dobila je svoj epilog krajem prošlog tjedna. Vodeći svjetski mediji pišu kako je švicarska ministrica vanjskih poslova Micheline Calmy-Rey tijekom radnog posjeta SAD-u sa svojom američkom kolegicom Hillary Clinton postigla okvirni sporazum o “glavnim pitanjima” vezanima za problem otkrivanja identiteta UBS-ovih američkih klijenata. Podsjetimo, u veljači je američka Služba unutrašnjih prihoda (IRS) uputila zahtjev švicarskim bankama za otkrivanjem identiteta oko 52.000 Amerikanaca koje se sumnjiči za izbjegavanje plaćanja poreza u SAD-u, a UBS je trebao otkriti oko 255 imena.

Udar na tajnu
U švicarskim bankarskim krugovima digla se velika bura zbog tog zahtjeva jer ga se smatralo izravnim udarom na stoljećima znani institut švicarske bankovne tajne. UBS je pristao otkriti identitet manjeg broja klijenata, a platio je i 780 milijuna dolara kazne zbog pomaganja u poreznoj evaziji. Detalje najnovijega švicarsko-američkog sporazuma u sljedećih će tjedan-dva usuglasiti delegacije dviju država, stoji na službenim internetskim stranicama švicarske vlade. Naime, statusna konferencija zakazana je za ovaj petak. Da je sporazum rezultat prijašnjih kontakata između dvije države govori i činjenica da je Clinton prije sastanka s Calmy-Rey naglasila kako su “dvije vlade naporno radile na postizanju ovoga sporazuma”. Švicarska šefica diplomacije naglasila je kako je njezina vlada “vrlo zadovoljna rezultatom”, prenosi Financial Times. O sadržaju sporazuma mediji nisu mogli više doznati niti od Charlesa Millera, glasnogovornika američkog Ministarstva pravosuđa, koji je odbio je dati dodatni komentar. Slično je postupio i glavni akter, banka UBS, čije su dionice u petak na njujorškoj burzi porasle za skoro 7 posto. “Na zahtjev američke i švicarske vlade složili smo se da trenutno ne dajemo daljnje komentare”, prenosi bančin stav Market Watch.

Protiv sporazuma
Američki odvjetnici špekuliraju da je sadržaj sporazuma ustvari kompromisan i usmjeren samo na klijente UBS-ovih američkih podružnica, a ne švicarskih. Inače, glavni švicarski argument u pregovorima jest da je američki zahtjev protivan bilateralnom sporazumu o razmjeni informacija s ciljem sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma postignutom 2003. godine. Oglasilo se i švicarsko Ministarstvo pravosuđa koje smatra kako je najbolji način za rješavanje tog problema sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Promatrači smatraju da je postizanje sporazuma o otkrivanju identiteta klijenata ipak uvod u presedan koji bi mogao imati dalekosežnije posljedice. Naime, ako UBS otkrije imena IRS-u, na tu bi se praksu spram švicarskih banaka mogle pozvati i porezne vlasti ostalih država čime bi švicarska bankovna tajnapostala prošlost.

Izazov

Drukčije shvaćanje
Američki zahtjev smatra se najvećim izazovom švicarskoj bankovnoj tajni ikad. Temelj cijelog spora je u švicarskom shvaćanju poreznih pitanja kao privatnog problema klijenata. Ukoliko klijent izbjegava plaćanje poreza, banka mora podatke poreznicima poslati samo uz njegov pristanak.