EN DE

Samo osam domaćih brokerskih kuća trguje na svjetskim burzama

Autor: Tin Bašić
03. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Trgovanje na stranim burzama dobar je potez za ulagače kao i za brokere u trenucima kad domaće tržište obilježava nelikvidnost

Da ne trgujemo vani, propali bi. To nas je spasilo”, riječi su jednog od brokera domaćih investicijskih društava kojima je odgovorio na pitanje Poslovnog dnevnika o trgovanju vrijednosnicama na stranim tržištima kapitala. Razloge za odlazak na strane burze treba tražiti u likvidnosti. Koliko je domaće tržište nelikvidno, dosadno i letargično, pokazuje usporedba s trgovanjem dionice Deutsche banke. Dnevni prometi tom dionicom na Frankfurtskoj burzi premašuju nekoliko stotina milijuna eura. U prvih šest mjeseci na Zagrebačkoj burzi dionicama je ostvaren promet od 556,6 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Hanfa bez podataka
Samo nekolicina, točnije osam, domaćih brokerskih kuća trguje na svjetskim tržištima kapitala – Abacus brokeri, Momentum brokeri, EA Sistem, Interkapital vrijednosni papiri, KD upravljanje imovinom, Krentschker vrijednosnice, To one brokeri i Trcin vrijednosnice. Usporedbe radi, na domaćem tržištu kapitala aktivna su 54 brokeraja. Od toga njih 21 posluje unutar neke banke, a četiri su izravno povezana s bankom poput PBZ ili ZB Investa. Dakle, od preostalih 29 privatnih i malih brokeraja, nešto više od trećine njih trguje na zapadnim tržištima. Zanimljivo je kako domaći regulator, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ne zna koliko domaćih investicijskih društava trguje na stranim tržištima kapitala. “Ne postoji evidencija o tome koliko investicijskih društava trguje na stranim tržištima kapitala. Kad jednom dobiju dozvolu za trgovanjem, mogu trgovati gdje god žele”, poručuju iz Hanfe. Momentum brokeri, primjerice, najviše trguju na američkim tržištima kao što su NYSE, Nasdaq, ARCA, a počeli su u lipnju 2008. godine. “Zapadna tržišta nisu slična domaćoj burzi prvenstveno zbog znatno veće ponude vrijednosnih papira i neusporedivo veće likvidnosti”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor tog brokeraja Vilim Klemen. On poručuje ulagačima da uz prethodno informiranje o pojedinom tržištu ili dionici neke kompanije, jedan dio sredstava namijenjenih ulaganju ulože na razvijena tržišta, prvenstveno zbog disperzije rizika. “U pravilu ima znatno više informacija o pojedinoj kompaniji, ali ima i mogućnost da kroz različite ETF-ove (fondove) zarađuju novac i u razdoblju kada je tržište u silaznoj fazi”, kaže Klemen.

Da ne trgujemo vani, propali bi. To nas je spasilo”, riječi su jednog od brokera domaćih investicijskih društava kojima je odgovorio na pitanje Poslovnog dnevnika o trgovanju vrijednosnicama na stranim tržištima kapitala. Razloge za odlazak na strane burze treba tražiti u likvidnosti. Koliko je domaće tržište nelikvidno, dosadno i letargično, pokazuje usporedba s trgovanjem dionice Deutsche banke. Dnevni prometi tom dionicom na Frankfurtskoj burzi premašuju nekoliko stotina milijuna eura. U prvih šest mjeseci na Zagrebačkoj burzi dionicama je ostvaren promet od 556,6 milijuna eura.

Hanfa bez podataka
Samo nekolicina, točnije osam, domaćih brokerskih kuća trguje na svjetskim tržištima kapitala – Abacus brokeri, Momentum brokeri, EA Sistem, Interkapital vrijednosni papiri, KD upravljanje imovinom, Krentschker vrijednosnice, To one brokeri i Trcin vrijednosnice. Usporedbe radi, na domaćem tržištu kapitala aktivna su 54 brokeraja. Od toga njih 21 posluje unutar neke banke, a četiri su izravno povezana s bankom poput PBZ ili ZB Investa. Dakle, od preostalih 29 privatnih i malih brokeraja, nešto više od trećine njih trguje na zapadnim tržištima. Zanimljivo je kako domaći regulator, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ne zna koliko domaćih investicijskih društava trguje na stranim tržištima kapitala. “Ne postoji evidencija o tome koliko investicijskih društava trguje na stranim tržištima kapitala. Kad jednom dobiju dozvolu za trgovanjem, mogu trgovati gdje god žele”, poručuju iz Hanfe. Momentum brokeri, primjerice, najviše trguju na američkim tržištima kao što su NYSE, Nasdaq, ARCA, a počeli su u lipnju 2008. godine. “Zapadna tržišta nisu slična domaćoj burzi prvenstveno zbog znatno veće ponude vrijednosnih papira i neusporedivo veće likvidnosti”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor tog brokeraja Vilim Klemen. On poručuje ulagačima da uz prethodno informiranje o pojedinom tržištu ili dionici neke kompanije, jedan dio sredstava namijenjenih ulaganju ulože na razvijena tržišta, prvenstveno zbog disperzije rizika. “U pravilu ima znatno više informacija o pojedinoj kompaniji, ali ima i mogućnost da kroz različite ETF-ove (fondove) zarađuju novac i u razdoblju kada je tržište u silaznoj fazi”, kaže Klemen.

Interes za regiju
Dok u Momentum brokerima ulažu samo na stranim tržištima, u KD upravljanju imovinom u inozemstvu trguju samo dijelom. Kako nam je rekao predsjednik Uprave Zvonimir Marić, “dio prometa na stranim burzama u drugom kvartalu ove godine, bio je nešto manji od 20 posto”. No, mnogi su sreću pokušali potražiti i u regiji. “Uslugu trgovanja na stranim burzama uveli smo početkom 2006 godine, uglavnom zbog brojnih upita naših klijenata vezanih za ulaganje na regionalnim burzama. U početku se radilo o malom broju klijenata, a povećanjem cijena na regionalnim burzama sve je više klijenata počelo ulagati na regionalnim burzama”, poručuju iz EA Sistema. Ističu kako se ipak mali broj klijenata u to vrijeme odlučio za trgovanje na zapadnim burzama iz razloga što su navedene regionalne burze nosile veće prinose. “Prošlu i ovu godinu znatno se smanjio interes za ulaganje na regionalnim burzama”, zaključuju oni. Trgovanje na inozemnim burzama ne znači diverzifikaciju samo za ulagače, nego i za same brokere. Niska likvidnost domaćeg tržišta natjerala ih je na širenje lepeze usluga. A koliko je taj potez nužan govori i podatak o gašenju nekolicine brokerskih kuća u posljednjih nekoliko tjedana.

Opasnost

Zatvaranje i/li spajanje
Koliko bi situacija na domaćem tržištu i među domaćim brokerskim kućama mogla postati alarmantna, pokazuje i sve veće zatvaranje, odnosno pripajanje i spajanje brokeraja. U posljednjih nekoliko tjedana dio brokeraja zatvorio je svoja vrata. Tako CBB Vrijednosnice, Era kapital, Šted kapital i Fintrade više ne postoje. Ukupan broj brokeraja stoga je sada smanjen na 51. No, taj bi trend za sada trebao stati jer su nam mnogi direktori preostalih investicijskih društava rekli kako još uvijek “preživljavaju” i ne namjeravaju “staviti ključ u bravu”. Poslovanje brokera najviše nagriza nelikvidnost tržišta.

Autor: Tin Bašić
03. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close