Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Snažan pad dobiti Zagrebačke i Erste banke

Autor: Ana Blašković
30. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Rezultati dviju od najveće tri domaće banke pokazuju utjecaj krize – lošiju naplatu kredita, nesmiljenu borbu za oskudnu domaću štednju i rezanje troškova

Neto polugodišnja dobit Zagrebačke banke, najveće banke na domaćem tržištu, pala je gotovo 18 posto na 684 milijuna kuna. Ukupna aktiva Zabe povećana je 2,2 posto na 91,3 milijarde kuna. Ostvareni rezultati bili su pod utjecajem “smanjenih prihoda, efikasnog upravljanja troškovima i povećanih vrijednosnih usklađenja”, stoji u komentaru objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Samo za rezervacije radi potencijalnih gubitaka najveća je banka izdvojila čak 235 milijuna kuna, no kapital i rezerve su stabilni i iznose 13,6 milijardi kuna dok je adekvatnost kapitala na visokih 17,5 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Skup dogovor
Iz objavljenih rezultata evidentno je koliko je banku koštala odluka da odgodi primjenu novih, viših kamatnih stopa za šest mjeseci. Podsjetimo, prije sedam mjeseci Uprava na čelu s Franjom Lukovićem “nakon konzultacija s Vladom“ odustala je od podizanja kamata od Nove godine već je primjenu odgodila do početka srpnja. Ukupan prihod banke tako je iznosio 1,9 milijardi kuna, 45 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Neto kamatni prihodi dosegli su 1,17 milijardi kuna, 31 milijun kuna manje (-2,5%). Budući da je dobar dio prve polovice godine obilježila niska kunska likvidnost zbog čega su kamate za kunske posudbe na međubankarskom tržištu skakale i do 40 posto, i Zagrebačka se banka uključila u akciju privlačenja domaće štednje visokim kamatama. Trošak kamata na štednju skočio je stoga više od 43 posto na 1,6 milijardi kuna. “U uvjetima usporavanja gospodarskog rasta, smanjene likvidnosti (naročito u kunama) banka je plaćala više kamatne stope na depozite i ostale izvore financiranja pri čemu povećani trošak nije prenijela na kamatne stope po odobrenim kreditima“, stoji u komentaru. Drugi važan izvor prihoda banke, onaj od naknada i provizija također je bio u padu i iznosio je 420 milijuna kuna (-2,7%). Nakon gubitka prošle, ovogodišnji rezultat od trgovanja vrijednosnicama je “u plusu“ i iznosi 112,8 milijuna kuna, a ostali prihodi ukupno su dosegli 332 milijuna kuna. Troškovi banke smanjeni su na 846 milijuna kuna (-4,6%), posebice na stavkama zaposlenih, administracije i marketinga.

Neto polugodišnja dobit Zagrebačke banke, najveće banke na domaćem tržištu, pala je gotovo 18 posto na 684 milijuna kuna. Ukupna aktiva Zabe povećana je 2,2 posto na 91,3 milijarde kuna. Ostvareni rezultati bili su pod utjecajem “smanjenih prihoda, efikasnog upravljanja troškovima i povećanih vrijednosnih usklađenja”, stoji u komentaru objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Samo za rezervacije radi potencijalnih gubitaka najveća je banka izdvojila čak 235 milijuna kuna, no kapital i rezerve su stabilni i iznose 13,6 milijardi kuna dok je adekvatnost kapitala na visokih 17,5 posto.

Skup dogovor
Iz objavljenih rezultata evidentno je koliko je banku koštala odluka da odgodi primjenu novih, viših kamatnih stopa za šest mjeseci. Podsjetimo, prije sedam mjeseci Uprava na čelu s Franjom Lukovićem “nakon konzultacija s Vladom“ odustala je od podizanja kamata od Nove godine već je primjenu odgodila do početka srpnja. Ukupan prihod banke tako je iznosio 1,9 milijardi kuna, 45 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Neto kamatni prihodi dosegli su 1,17 milijardi kuna, 31 milijun kuna manje (-2,5%). Budući da je dobar dio prve polovice godine obilježila niska kunska likvidnost zbog čega su kamate za kunske posudbe na međubankarskom tržištu skakale i do 40 posto, i Zagrebačka se banka uključila u akciju privlačenja domaće štednje visokim kamatama. Trošak kamata na štednju skočio je stoga više od 43 posto na 1,6 milijardi kuna. “U uvjetima usporavanja gospodarskog rasta, smanjene likvidnosti (naročito u kunama) banka je plaćala više kamatne stope na depozite i ostale izvore financiranja pri čemu povećani trošak nije prenijela na kamatne stope po odobrenim kreditima“, stoji u komentaru. Drugi važan izvor prihoda banke, onaj od naknada i provizija također je bio u padu i iznosio je 420 milijuna kuna (-2,7%). Nakon gubitka prošle, ovogodišnji rezultat od trgovanja vrijednosnicama je “u plusu“ i iznosi 112,8 milijuna kuna, a ostali prihodi ukupno su dosegli 332 milijuna kuna. Troškovi banke smanjeni su na 846 milijuna kuna (-4,6%), posebice na stavkama zaposlenih, administracije i marketinga.

I Erste u padu
Gotovo četvrtinu manju dobit bilježi i austrijska Erste grupa, čija je podružnica Erste & Steiermärkische banka treća banka u Hrvatskoj. Neto dobit grupe pala je na 492,1 milijun eura, 22,7 posto manje i to zbog iznimno visokih rezervacija za potencijalne gubitke koji su povećani gotovo 2,5 puta na 892 milijuna eura. Gotovo 22 posto nižu dobit bilježi i domaća Erste banka koja je ostvarila 168 milijuna kuna neto dobiti (23 milijuna eura), dok je neto od kamata uprihodovala oko 740 milijuna kuna (100,9 milijuna eura). Razlog takvom rezultatu su povećane rezervacije za loše kredite koje iznose oko 175 milijuna kuna.

Izdvojeno

Niska dobit Karlovačke banke
Stabilnu dobit od 6 milijuna kuna u prvih šest mjeseci ostvarila je Centar banka. Karlovačka banka bilježi samo 4,6 milijuna kuna dobiti u odnosu na 15,4 milijuna kuna istovremeno prošle godine. Međimurska banka pak zabilježila je 31,1 milijun kuna dobiti što je oko 20% iznad plana.

Autor: Ana Blašković
30. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close