Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Erste banka reže plaće, Privredna banka odlazak stimulira otpremninama

Autor: Ana Blašković
28. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Za razliku od neodlučne države, privatni sektor odlučno smanjuje sve troškove, a broj zaposlenih i plaće režu i najprofitabilnije banke

Za razliku od države koja je u ‘minusu‘ i usprkos tome ne želi smanjivati svoje rashode iako ih nema otkuda financirati, privatni sektor nemilosrdno se prilagođava. Čak i banke koje posluju s dobiti u 2009. najavljuju daljnje rezanje svih troškova uključujući i broj zaposlenih te plaće.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Niže plaće
Iako su kumulativno banke zaradile 1,9 milijardi kuna do kraja svibnja (11,2 posto manje nego u istom razdoblju lani), u njima je na snazi stroga štednja na svim razinama. Štedi se na materijalnim troškovima, na uredskom materijalu, novinama, službenim automobilima, ali i zaposlenicima. U Raiffeisen banci formirano je “interno tržište rada“ što znači da su zapošljavanja zaustavljena, a radnici će se tražiti unutar banke, no to, navode, “neće značiti otpuštanja stalno zaposlenih”. Nakon što je menadžment sebi smanjio plaće pet posto, u Erste & Steiermärkische banci u tijeku su pregovori da se i radnicima smanje plaće za isti postotak i to onima s plaćom višom od 5500 kuna, odnosno za dva posto onima koji primaju manje. U Privrednoj banci Zagreb, kažu, imaju “dugoročan plan optimizacije svih troškova pa i ljudskih resursa” neovisno o kretanjima i situaciji na tržištu. Odlasci iz banke prvenstveno se provode “prirodnim odljevom zaposlenika i dobrovoljnim odlascima (umirovljenjima) uz primjerene otpremnine”, poručuju u PBZ-u. U OTP banci kažu da se u 2009. provodi “restriktivna kadrovska politika koja će dovesti do smanjivanja broja zaposlenika za oko jedan posto. Nova zapošljavanja se realiziraju samo kada je nužno, a sporazumni odlasci uz otpremninu, tijekom godine sukladno potrebama”.

Za razliku od države koja je u ‘minusu‘ i usprkos tome ne želi smanjivati svoje rashode iako ih nema otkuda financirati, privatni sektor nemilosrdno se prilagođava. Čak i banke koje posluju s dobiti u 2009. najavljuju daljnje rezanje svih troškova uključujući i broj zaposlenih te plaće.

Niže plaće
Iako su kumulativno banke zaradile 1,9 milijardi kuna do kraja svibnja (11,2 posto manje nego u istom razdoblju lani), u njima je na snazi stroga štednja na svim razinama. Štedi se na materijalnim troškovima, na uredskom materijalu, novinama, službenim automobilima, ali i zaposlenicima. U Raiffeisen banci formirano je “interno tržište rada“ što znači da su zapošljavanja zaustavljena, a radnici će se tražiti unutar banke, no to, navode, “neće značiti otpuštanja stalno zaposlenih”. Nakon što je menadžment sebi smanjio plaće pet posto, u Erste & Steiermärkische banci u tijeku su pregovori da se i radnicima smanje plaće za isti postotak i to onima s plaćom višom od 5500 kuna, odnosno za dva posto onima koji primaju manje. U Privrednoj banci Zagreb, kažu, imaju “dugoročan plan optimizacije svih troškova pa i ljudskih resursa” neovisno o kretanjima i situaciji na tržištu. Odlasci iz banke prvenstveno se provode “prirodnim odljevom zaposlenika i dobrovoljnim odlascima (umirovljenjima) uz primjerene otpremnine”, poručuju u PBZ-u. U OTP banci kažu da se u 2009. provodi “restriktivna kadrovska politika koja će dovesti do smanjivanja broja zaposlenika za oko jedan posto. Nova zapošljavanja se realiziraju samo kada je nužno, a sporazumni odlasci uz otpremninu, tijekom godine sukladno potrebama”.

Izuzeci
Baš kao što snage za rezanje zaposlenih nema niti njegov vlasnik – država, ni u HPB-u se ne razmišlja o otpuštanju zaposlenika. Među deset najvećih banaka, uz HPB, o takvoj vrsti uštede ne razmišljaju još u Volksbanci. „Hrvatska poštanska banka tijekom 2009. godine nije otpuštala svoje zaposlenike, a u skladu s planom poslovanja za tekuću godinu, nema ih niti namjeru otpuštati“, poručuju iz HPB-a. U Hypo Alpe-Adria banci ističu kako je zbog pripajanja Slavonske banke oko 200 zaposlenih “zbrinuto”, što bi se ionako dogodilo zbog novog IT sustava, no bez odgovora je ostalo pitanje namjeravaju li do kraja 2009. godine provoditi nova otpuštanja. Iz najveće banke po aktivi, Zagrebačke banke na upit nismo dobili odgovor.

Nova uprava

Protega odlazi iz HPB-a?
Nakon 28,5 mil. kuna gubitka u prvom tromjesečju, Hrvatska poštanska banka je prvo polugodište 2009. završila u plusu od tek 700.000 kuna te zadržala tržišni udio od četiri posto, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Nagađa se da će loši rezultati banke, ali i skok problematičnih kredita na kraju rezultirati smjenom Josipa Protege i Ivana Sladonje iz Uprave. Kao potencijalni nasljednici spominju se Čedo Maletić, Ivo Markotić te Ivica Maloča.

Autor: Ana Blašković
28. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close