Ostvare li se trenutačne prognoze prema kojima bi pad domaće ekonomije ove godine iznosio oko pet posto uz uvjet da središnja banka uspije očuvati tečaj kune stabilnim, domaći bankarski sustav ostat će stabilan. U crnom scenariju – padne li BDP još jedan postotni bod više, a kuna sklizne desetak posto – sustav u cjelini ostaje stabilan, no u problemima bi se mogle naći manje banke naslonjene na korporativni sektor, pokazuje najnoviji stres test Hrvatske narodne banke.

Test u kojem središnja banka provjerava koliko su domaće banke otporne na makroekonomske šokove (po uzoru na svjetsku praksu, ali prilagođen domaćim prilikama) pokazuje da čak i u crnom scenariju koji podrazumijeva gubitke veće i do 150 posto, kapital banaka koje drže više od 90 posto domaće aktive (tržišta) ostaje stabilan i iznad granice regulatornog minimuma od 10 posto. Ti rezultati prezentirani su i Savjetu HNB-a i njima su u Hrvatskoj narodnoj banci zadovoljni. “Napravili smo najgore moguće scenarije, no većina banaka ipak je otporna na relativni pad BDP-a i deprecijaciju tečaja”, rekao je Poslovnom dnevniku viceguverner Davor Holjevac i opetovano ponovio da HNB neće dozvoliti klizanje domaće valute. Ipak, test je pokazao da bi se u kapitalnim problemima potencijalno mogle naći manje banke i to one koje su prvenstveno okrenute korporativnom sektoru, koji zbog problema s nelikvidnošću pokazuje sve više problema sa servisiranjem svojih obveza bankama.Test HNB-a polazi od ranije potvrđene veze deprecijacije i rasta loših kredita. Deprecijacija, odnosno pad vrijednosti kune, o kojoj se ponovno počelo govoriti kao ‘rješenju’ izlaska iz recesije u uvjetima kad je više od 70 posto kredita vezano valutnom klauzulom, neminovno znači povećanje anuiteta i slabljenje kupovne moći dužnika. Posljedično se povećavaju anuiteti kredita koje dio dužnika više ne može uredno vraćati. Takvi krediti postaju bankama trošak jer su prisiljene tražiti dodatne kolaterale i povećavati rezervacije koji naposlijetku smanjuju stopu adekvatnosti kapitala. U tri grupe u koje je podijelio banke, u univerzalne, retail i korporativne (grupe su brojčano ravnomjernije nego po klasičnoj podjeli po veličini), stres je pokazao najveću izloženost ‘korporativnih’ banaka. O kojima je konkrentno riječ, u HNB-u ne žele govoriti. Treba napomenuti da test ne prognozira bankrot niti jedne kreditne institucije, već je svojevrno upozorenje da bi se manje banke mogle naći u ‘nestašici’ kapitala. Unatoč činjenici da je sustav u cjelini siguran, u HNB-u strahuju, kako je problematična poruka o nestabilnosti koja bi bila poslana nakon nekoliko većih bankarskih kriza u proteklih 15-ak godina.

Uzme li se u obzir kapitalna adekvatnost i vlasnička struktura (većinom vlasnici manjih banaka nemaju pristup kapitalu za razliku od ‘velikih’ banaka), kao i borba za klijente koji ne spadaju u red blue-chip kompanija, udar na rezervacije tih banaka podrazumijeva dodatni kapital, smatraju u središnoj banci. “U slučaju da ga banke ne uspiju pribaviti tada uvjetno imamo banke koje bi mogle imati probleme”, kaže Holjevac.Iako nazivi konkretnih banaka nisu objavljeni, radi se većinom o manjima koje su na rubu kapitalne adekvatnosti, ali na skliskom je i dalje Hrvatska poštanska banka koju je nedavno na inzistiranje HNB-a dokapitalizacijom vratila iznad minimuma. U HNB-u dugo već ponavljaju da je trenutna situacija neodrživa na dugi rok očekujući od manjih banaka da se okrenu međusobnoj suradnji i eventualnim spajanjima radi veće otpornosti. Zasad razumijevanja za to i nema previše jer su, čini se, vlasnički interesi nepomirljivi što je pokazalo i neuspjelo spajanje Centar banke i Nava banke. Odgoda primjene više stope adekvatnosti kapitala do ožujka sljedeće godine bankama je dala nekoliko mjeseci predaha, ali ne treba očekivati da bi se pristup svjetskim tokovima kapitala mogao značajno otvoriti. Usprkos negativnim reakcijama koje dobit banaka izaziva u javnosti, a radi se o 1,9 milijardi kuna dobiti do kraja svibnja, važno je da banke ostanu profitabilne jer je dobit prvi amortizer u krizi, poručuje regulator. Nakon što ta brana popusti, na udaru je zadržana dobit (7,2 milijarde kuna), a naposlijetku i kapital.