Što se mora nije teško, tako govore stari i mudri. Danas tu istu rečenicu koriste oni koji od vas zahtijevaju različitu dokumentaciju, izvješća i potvrde ili bolje reći “dokaze” i analize prilikom prijavljivanja velikih investicijskih projekata na natječaje EU za dobivanje nepovratnih sredstva.

Specifikacija troškova
Proces integriranja Hrvatske u Europsku uniju, bez obzira na sve političke okolnosti, i dalje ide svojim tijekom. Hrvatska se nalazi pred prilagodbama vlastite regulative s pravnim stečevinama Europske Unije. Zakonski okviri učinkovitoga upravljanja s javnim sredstvima u Hrvatskoj i u EU zahtijevaju od investitora izradu investicijske dokumentacije prije provedbe projekta ili prijave na natječaj. Dakle, još u fazi planiranja investicijskog projekta. Nacionalni i regionalni nadležni organi planiraju velike investicijske projekte u transportnim sektorima, sektorima vezanim za okoliš, uslužnim te poslovnim sektorima tijekom perioda od 2007. do 2013. godine. Osnovni je preduvjet da ti projekti budu pažljivo odabrani kako bi maksimizirali svoj doprinos ekonomskom i socijalnom razvoju regija i gradova. Proces analize od tehnološko-tehničkih aspekata proširuje se na financijske, ekonomske i društvene učinke i opravdanost projekata u procesu razvoja, što znači da je potrebno primijeniti analizu troškova i koristi cost-benefit analizu. Koliko je ona zapravo nužna i koliko pridonosi provedbi velikih projekata, ne samo u Hrvatskoj već i šire, tema je kojom ćemo se pozabaviti u narednim brojevima. U kratko ćemo pokušati objasniti jednostavnim jezik ulogu cost-benefit analize u investicijskim projektima EU.Cost-benefit analiza (CBA) ili analiza troškova i koristi investicijskih projekata, izrazito je bitna tehnika specificiranja i (pr)ocjene ukupnih društvenih troškova i koristi u vezi s implikacijama raznih alternativnih pravaca mogućih akcija kod velikih investicijskih projekata. Ponekad pomislimo kako bi bilo dobro kada bi posjedovali tu mogućnost simulacije vlastitih životnih puteva, pa da krenemo onim pravim. Ako malo zakompliciramo tu rečenicu, analiza troškova i koristi pomaže Europskoj komisiji da napravi najbolji izbor između projekata, a ako provjerimo rječnik Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) saznat ćemo da je to standardna analiza javnih projekata koji se financiraju iz fondova EU. Uključuje procjenu troškova i koristi kroz duže vrijeme, kako bi se odredila profitabilnost ulaganja. Uspoređuje se situacija “s” i “bez” projekata, kako bi se odredila neto korist od projekta. Zanimljivo, zvuči gotovo idealno i podobno za analizu vlastitih puteva. Možda netko dobije volju da cost-benefit analizu primjeni i na sebi, nikad se ne zna, s obzirom da je vidokrug CBA širok i primjenjuje se na brojna područja.

Prijavljeni projekti
Regulative kohezijske politike EU zahtjevaju CBA za velike investicijske projekte koji se prijavljuju za pomoć od EU fondova. Po definiciji EU veliki investicijski projekti smatraju se oni koji vrijede 50 milijuna eura, no za projekte okoliša vrijedi pravilo 25 milijuna eura, a za projekte potpomognute iz IPA fondova 10 milijuna eura. Na osnovi prethodne procjene Komisije na osnovu indikativne liste država članica, zajedno s njihovim operativnim programima, više od 800 velikih projekata već su identificirani do kraja 2007 godine. Mnogi drugi su u procesu završavanja. Uključujući IPA-u, komisija će vjerojatno trebati donesi oko 1000 odluka na već prijavljene projekte.

Ana Tomašek, savjetnica za nepovratna sredstva u RR&Co Knowledge Centre Ltd., EU Partners