S nešto više od 200 poduzeća koja posluju u Srbiji Hrvatska je ušla među deset država koje su dosad najviše investirale u Srbiju. Na prvom je mjestu Austrija s više od tri milijarde eura ulaganja. Austrijski kapital najviše je zastupljen u financijskom sektoru. Slijedi Grčka, koja je također najviše kapitala plasirala u financijski sektor. Slovenija je na trećemu mjestu s uloženih više od milijardu eura. Pojedinačno najveći ulagač je trgovačka kuća Mercator, koja je dosad uložila oko 200 milijuna eura.

Agrokor i Nexe
Na četvrtom je mjestu Italija. Najveća predstojeća investicija je Fiatova u Zastavu od 700 milijuna eura. Od početka godine najveći ulagač u Srbiju je Rusija. Njezina kompanija Gazpromnjeft kupila je 51 posto NIS-a za 400 milijuna eura, uz ulaganje 500 milijuna eura. Prije toga ruski kapital bio je skromno zastupljen. Najveći ulagač bio je Lukoil, koji je za 120 milijuna eura kupio Beopetrol. Što se tiče Hrvatske, na prvome mjestu je koncern Agrokor, koji uz tvornicu ulja Dijamant u Zrenjaninu, Frikom, proizvođača smrznute hrane, te kikindskoga Starog mlina, posjeduje treći po veličini trgovački lanac Idea. Njegova se ulaganja procjenjuju na više od 100 milijuna eura. Prema podacima Narodne banke Srbije, Hrvatska je na osmoj poziciji po ulaganjima u prvih pet mjeseci 2009. godine. Investirano je 12,1 milijun eura. Uz njega je Nexe grupa, koja ima kapital u kikindskoj tvornici građevinskog materijala Toza Marković, industriji keramičkih pločica u Novom Bečeju te u kamenolomu Jelen do u koji je dosad uložila oko 30 milijuna eura, a najavljena je investicija još 12,5 milijuna eura u proizvodnju vapna.Među veće ulagače spada i Dukat koji je uložio u somborsku mljekaru, Vindija u mljekaru u Lazarevcu i mesnu industriju. Srpski kapital u Hrvatskoj je zastupljen u skromnom iznosu. Osim nekoliko predstavništava, po ulaganjim su usamljeni ComTrade i Swisslion. U Srbiji još nije zaboravljen pokušaj kupnje KIM-a, što nije dopustio Danube Foods, te Zagrepčanke, koju nije uspio kupiti Miroslav Mišković. Posljednjih godina došlo je do rasta robne razmjene koja je narasla na više od 700 milijuna eura. Zbog krize rast je zaustavljen, a u prva četiri mjeseca došlo je do naglog pada za jednu trećinu.

Manji izvoz
Robna razmjena između Srbije u Hrvatske u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 186,7 milijuna dolara, od kojih je srpski izvoz bio 79,9 milijuna dolara, što je za 41,8 posto manje nego u istom razdoblju 2008. godine. Uvoz iz Hrvatske iznosio je 106,8 milijuna dolara, 36,4 posto manje nego prošle godine.