U umaškoj Tvornici samoljepivih traka Sipro, osnovanoj 1992. godine, svjesni su da su kao kemijska industrija potencijalni zagađavači, pa su 1997. donijeli neku vrstu deklaracije o zaštiti okoliša. Radeći prema tada utvrđenim mjerama, danas se odlično uklapaju u najnoviji hrvatski projekt “Razvitak društveno odgovornoga gospodarstva (DOG) u Hrvatskoj” te su se našli među nekoliko kompanija koje provode pilot-projekt radi kasnijeg proširenja na sve gospodarske subjekte.

Stalna edukacija
Svoja prva iskustva u provedbi projekta “Razvitak društveno odgovornoga gospodarstva”, koji se realizira od travnja, a imao bi trajati godinu dana, iznijelo je nedavno nekoliko tvrtki nositelja, među njima i Sipro. U Sipru ističu da su veliko iskustvo stekli od cementare Holcim Koromačno, koja je od nekad velikog zagađivača stigla do kompanije s brojnim ekološkim nagradama i priznanjima. U utvrđenoj politici Sipra iz 1997. ističe se “kako svaka ljudska aktivnost pa i proizvodnja negativno utječe na okoliš, a osnovni je cilj to djelovanje svesti na najmanju moguću mjeru.” Utvrdili su način ponašanja u skladu s ekološkom politikom, a stalna edukacija uz rad postala je dijelom življenja u tvornici. “Ugradili smo dva stroja za tzv. rekuperaciju, odnosno vraćanje u proces proizvodnje otpadnih plinova koji se oslobađaju prilikom izrade samoljepivih traka. To je bila investicija od tri milijuna eura ali zato postižemo velike ekonomske efekte, dobivamo 20 posto repromaterijala iz otpada. Da bi što više zaštitili radnike od udisanja štetnih isparenja, ugradili smo specijalne ventilacijske sustave, a sad upravo ugrađujemo prigušivače na strojeve kako bismo maksimalno smanjili buku u pogonima. Imamo siguran sustav pročišćivanja otpadnih, osobito rashladnih voda. Proizvodnju baziramo na smanjenju stvaranja otpada ili emisija u okoliš u svim fazama proizvodnje, a ne samo na zbrinjavanju velikog otpada. Ipak, kako otpada uvijek ima, recimo plastične i kartonske ambalaže, mi ga selekcioniramo i šaljemo na reciklažu u susjednu Sloveniju”, ističe direktorica Vesna Žmak.

Prvi put dobit
Inače, Sipro, pravni slijednik istoimenoga poduzeća osnovanog 1972., sagradio je tvornicu u Mađarskoj, ali na prostoru velikih turističkih kompleksa, što upućuje na važnost brige za okoliš. Stotinjak radnika ostvarilo je lani 106 milijuna kuna ukupnog prihoda, a u devet mjeseci ove godine 23 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Tvrtka je potpuno privatizirana, a većinski vlasnik je talijanska tvrtka Sicad Spa Uboldo, koja je u Europi jedan od najvećih proizvođača te vrste. Tvornice ima, osim u Italiji i Hrvatskoj, još u Francuskoj, Brazilu i Južnoafričkoj Republici. S obzirom na podužu tržišnu krizu, poslovanje nije bilo sjajno, a ova godina donijet će, iza nekoliko gubitnih, prvi put i dobit. Na upit koliko je tvornica sigurna od zatvaranja, direktorica Žmak, koja ju vodi već 20 godina, kaže da o tome nema govora te da vlasnik podržava sve spomenute aktivnosti u politici razvitka društvene odgovornosti jer posluje na europskom tržištu na kojemu je to pravilo a ne izuzetak. Radnici su solidno plaćeni, prosječne neto plaće su više od 5000 kuna.

U pilot-projektu DOG Lura, SMS i još pet kompanija

Kako se približava kraj godine, koju je EU proglasio Godinom društveno odgovornog ponašanja tvrtki (CSR – Corporate Social Responsibility), podsjećamo da u Hrvatskoj na tom području vlada pravo šarenilo: od ispuštanjem kemikalija i drugog opasnog otpada u rijeke ili tlo, preko brige za ljude i okoliš, do jačanja profitabilnosti upravo bazirane na društveno odgovornom ponašanju u svim segmentima proizvodnje.
Ministarstva gospodarstva te zaštite okoliša u suradnji s Hrvatskim centrom za čistiju proizvodnju i Organizacijom UN za industrijski razvitak, razvili su projekt Razvitak društveno odgovornoga gospodarstva (DOG) u Hrvatskoj u kojem sudjeluje sedam manjih i srednjih kompanija: PPM d.o.o. Čakovec, Keramička industrija Orahovica, Agroproteinka d.d. Sesvetski Kraljevac, Lura d.d., Tvornica sirela Bjelovar, SMS d.o.o. Split, Končar – Elektroindustrija d.d. Zagreb i Sipro d.d. Umag. Tri su ključna područja djelujovanja. Riječ je o produktivnosti, gdje je cilj efekasnija i sistematska organizacija radnog mjesta te veća produktivnost; u društvenu domenu ulaze radni uvjeti, zdravstvena i zaštita na radu; te okoliš, gdje je cilj osigurati racionalnije korištenje sirovina i energije te smanjenje količine otpada primjenom čistije proizvodnje. Ukratko, riječ je o održivom razvoju.