Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Prvi problemi najvećeg energetskog posla u povijesti

Autor: Judita Rogina
15. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Za samo šest sati na Saharu padne količina Sunčeve energije koja je dovoljna da je čovječanstvo koristi godinu dana

Procjenjuje se da bi iskorištavanjem solarne energije u Sahari Europa mogla pokriti 15 posto svojih potreba za električnom energijom do 2050. godine. Tu su činjenicu iskoristili europski investitiori i koncerni te su započelai sa osmišljavanjem izgradnje elektrane koja bi se trebala nalaziti na pustinjskom području u sjevernoj Africi. Ideja projekta nazvana je Industrijska inicijativa Desertec.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zahtjevna tehnologija
Zbog iznimno zahtjevne tehnologije, prve financijske procijene projekta pokazuju da bi za njegovo ostvarenje bilo potrebno investirati 400 milijardi eura u idućih trideset godina. Prva je prepreka količina novaca koju je potrebno sakupiti bez obzira na to što su investitori velike tvrtke, pa se razmišlja o dodatnoj potražnji investitora od kojih bi neki bili i na državnoj razini. Iza Deserteca stoje koncerni i kompanije kao sto su najveći svijetski reosiguravatelj Muncher Ruck, Deutsche Bank, tvrtke za energetiku RWE, E.on i Siemens iz Njemačke, švicarski ABB te španjolska tvrtka za ekološku energiju Abenoga. Za transport električne energije predviđena je gradnja visokonaponskih dalekovoda. Stručnjaci smatraju da će u realizaciji Deserteca na početku biti potrebna potpora Europske unije, dok će u kasnijem financiranju najveću ulogu imati banke i privatni sektor. Isplativost projekta ne bi trebala doći u pitanje jer bi se, uz Europu, strujom mogao opskrbljivati i sjeverni dio Afrike te Bliski istok. Prve isporuke energije do Europe bi trebale stići za deset godina. Podkraj listopada trebalo bi biti osnovano poduzece DII, čija bi zadaća bila u slijedeće tri godine realizirati taj idejni projekt. Sunčeva energija u Sahari za samo šest sati može proizvesti više energije nego što je potroši čitavo čovjećanstvo u godinu dana. Smatra se da najviše tehnički dostupne energije imaju pustinje u ekvatorskom pojasu u kojem se nalazi i sjeverni dio Afrike. To su potvrdile i tri studije Njemačkog svemirskog centra (DLR), s tim da je projekt Desertec zamišljen i kao svojevrsni model po kojem bi njegova primjena, u Australiji, Kini, Indiji i Americi, bila još učinkovitij. Kako je sunce nepresušan izvor energije, projekt bi bio ekološki i financijski dugoročno isplatljiv.

Procjenjuje se da bi iskorištavanjem solarne energije u Sahari Europa mogla pokriti 15 posto svojih potreba za električnom energijom do 2050. godine. Tu su činjenicu iskoristili europski investitiori i koncerni te su započelai sa osmišljavanjem izgradnje elektrane koja bi se trebala nalaziti na pustinjskom području u sjevernoj Africi. Ideja projekta nazvana je Industrijska inicijativa Desertec.

Zahtjevna tehnologija
Zbog iznimno zahtjevne tehnologije, prve financijske procijene projekta pokazuju da bi za njegovo ostvarenje bilo potrebno investirati 400 milijardi eura u idućih trideset godina. Prva je prepreka količina novaca koju je potrebno sakupiti bez obzira na to što su investitori velike tvrtke, pa se razmišlja o dodatnoj potražnji investitora od kojih bi neki bili i na državnoj razini. Iza Deserteca stoje koncerni i kompanije kao sto su najveći svijetski reosiguravatelj Muncher Ruck, Deutsche Bank, tvrtke za energetiku RWE, E.on i Siemens iz Njemačke, švicarski ABB te španjolska tvrtka za ekološku energiju Abenoga. Za transport električne energije predviđena je gradnja visokonaponskih dalekovoda. Stručnjaci smatraju da će u realizaciji Deserteca na početku biti potrebna potpora Europske unije, dok će u kasnijem financiranju najveću ulogu imati banke i privatni sektor. Isplativost projekta ne bi trebala doći u pitanje jer bi se, uz Europu, strujom mogao opskrbljivati i sjeverni dio Afrike te Bliski istok. Prve isporuke energije do Europe bi trebale stići za deset godina. Podkraj listopada trebalo bi biti osnovano poduzece DII, čija bi zadaća bila u slijedeće tri godine realizirati taj idejni projekt. Sunčeva energija u Sahari za samo šest sati može proizvesti više energije nego što je potroši čitavo čovjećanstvo u godinu dana. Smatra se da najviše tehnički dostupne energije imaju pustinje u ekvatorskom pojasu u kojem se nalazi i sjeverni dio Afrike. To su potvrdile i tri studije Njemačkog svemirskog centra (DLR), s tim da je projekt Desertec zamišljen i kao svojevrsni model po kojem bi njegova primjena, u Australiji, Kini, Indiji i Americi, bila još učinkovitij. Kako je sunce nepresušan izvor energije, projekt bi bio ekološki i financijski dugoročno isplatljiv.

Za proizvodnju električne energije namjerava se koristiti samo toplina sunca. Pretvaranjem topline u vodenu paru koja pokreće turbine za proizvodnju električne energije, izbjeglo bi se korištenje same energije sunca. Taj proces jeftinije je riješenje od pretvaranja svijetlosne u električnu energiju. Unatoč snažnom razvoju tehnologije u proteklih dvadesetak godina, solarne elektrane nisu bilježile veliki razvoj i znatno su manjih kapaciteta nego hidroelektrane ili nuklearne elektrane. Najveća solarna elektrana na svijetu, snage 20 megavata, nalazi se u španjolskoj. Ploče postavljene na 100 hektara proizvode energiju za 20.000 kućanstava. Do 2011. godine planira se gradnja najveće solarne elektrane u Novom Meksiku, snage 300 megavata, na 1300 hektara površine. Iskorištavanje alternativnog izvora energije, kao što je sunčeva energija pokazuje se kao jedno od najefikasnijih rješenja za opskrbu energijom u svijetu. Time se osim iskoristavanja elektricne energije mogu smanjiti fosilna goriva koja zagađuju atmosferu. Na taj način smanjuje se globalno zagađenje i spriječavaju klimatske promjene.Pred realizacijo projekta Desertec stoje mnoge prepreke. Ona najveća moglo bi biti visoka cijena izgradnje. Točna lokacija gdje bi se trebala nalaziti elektrana još nije određena. Smatra se da su zemlje sjeverne Afrike kao što su Tunis i Maroko najpovoljnije zbog svog geografskog položaja i blizine Europe, no Alžir, Libija i Egipat smatraju se pravim zemljama sjeverne Sahare, pa bi taj položaj najviše odgovarao izgradnji zbog učinkovitijeg pozicioniranja postrojenja.

Utjecaj politike
Politika bi takoder imala veliki utjecaj na realizaciju projekta. Njemački političar Hermann Scheer uvjeren je kako taj projekt nije gospodarski ni politički dovoljno dobro razrađen, te da je to sve samo još jedan način uzimanja novca poreznim obveznicima. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier ima drugačiji pogled na Desertec: ”Projekt nudi veliki potencijal za regionalnu suradnju u cijeloj sjevernoj Africi, uključujući i države koje imaju zatvorene granice”, Projekt je također dobio snažnu potporu njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika Europske komisije Jose Manuel Barossa.U Hrvatskoj je početkom godine najavljena gradnja prve hrvatske solarne elektrane kod Tribnja. Biti će građena u tri faze a završena u roku od sedam godina. Očekivana godišnja proizvodnja je 110 do 130 GWh. Ušteda na solarnoj energiji iznosi između 1,8 i 3,7 milijuna eura godišnje. Investitor prve hrvatske solarne elektrane koja će se protezati na 260 hektara je Nexe grupa. Gradnja tog solarnog parka stoji više od 80 milijuna eura, a elektrana bi otvorila 25 do 50 radnih mjesta.

Višak topline

Skladištenje energije
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće, za vrijeme smanjene insulacije. Insulacija je mjera energije solarne radijacije primljene ili predane od strane određene površine u određenom vremenu.

Kako funkcionira solarna elektrana

Toplinska energija
Solarne termalne elektrane su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku . S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20 – 40 posto), proriče im se svjetla budućnost.

Velike površine
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor, posebice na otocima.

Koncentrirane zrake
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu.

Praćenje Sunca
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost i opravdale vrlo visoke cijene solarnih termalnih elektrana.

Autor: Judita Rogina
15. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close