Šestomjesečni izvještaj ministarstva financija pokazao je svu dubinu gospodarske krize koja potresa Srbiju. Državni proračun je na rubu pucanja jer je oseka fiskalnih prihoda tolika da je deficit iz mjeseca u mjesec sve veći. Prije samo nekoliko tjedana guverner Narodne banke Srbije (NBS)

Radovan Jelašić otkrio je da je s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) dogovoreno da manjak proračuna na kraju prvog polugodišta ne smije premašiti 20 milijardi dinara (215 milijuna eura). Ta je granica premašena još u travnju, da bi najnoviji izvještaj pokazao da je proračun krajem lipnja bio u minusu za 52,9 milijardi dinara (565 milijuna eura). Ako se zna da je s MMF-om dogovoren godišnji deficit od 74,5 milijardi (795 milijuna eura), onda je jasno da je državni proračun za pola godine progutao tri četvrtine dopuštenog manjka. Prevelik fiskalni deficit posljedica je dvaju faktora. Dinamika naplate najvažnijega fiskalnog prihoda – poreza na dodanu vrijednost (PDV) – prilično je usporena. Na isteku prvog polugodišta od PDV-a je uprihođeno 137,3 milijarde dinara, što je za 9,2 posto manje od plana. Istodobno je najvažniji fiskalni izdatak – transferi organizacijama obvezne socijalne skrbi, imao bržu dinamiku od predviđene. U šest mjeseci u tom je pravcu usmjereno 126,6 milijardi dinara, odnosno za 6,9 postotaka više od predviđenog polugodišnjeg iznosa. Sve je vidljivije da srbijanska vlada obilnim socijalnim davanjima zapravo čuva vlastita leđa. Za sada se visoki rashodi proračuna financiraju sve opsežnijom prodajom zapisa Trezora i NBS-a. No i na tom planu ima problema, pa je donesena odluka da se umjesto dosadašnjih tromjesečnih papira investitorima ponude zapisi koji dospijevaju za šest mjeseci. Stručnjaci komentiraju kako je to “zajam u prazno”, a neki među njima procjenjuju da bi manjak u srpskom proračunu do kraja godine mogao dosegnuti čak i 400 milijardi dinara.