Hrvatsko tržište novih automobila u prvih je šest mjeseci tekuće godine palo 50 posto u odnosu na lani. Unatoč tome u gotovo svim domaćim autokućama izražavaju zadovoljstvo vlastitim rezultatima.
Neki svoje zadovoljstvo temelje na vodećoj poziciji na tržištu, drugi na povećanju tržišnog udjela, treći na statističkom rastu nekih marki, no u apsolutnim brojkama gotovo svi su pali za oko 50 posto. Iako Hrvatska nema vlastitu autoindustriju, svejedno je automobilski sektor u važan segment domaćega gospodarstva. Prema nekim procjenama na automobilima se godišnje u Hrvatskoj okrene 11 milijardi kuna. Za razliku od mnogih drugih zemalja, hrvatska Vlada zbog globalne krize i recesije nije smatrala primjerenim poduzeti mjere koje bi popravile stanje na automobilskom tržištu, čak ni u vezi s mogućnošću dobivanja kredita ili leasinga. Činjenica je da su zemlje poput Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke ili Poljske, koje imaju znatnu autoindustriju na svojem području, poduzele mjere i zadržale pozitivan rezultat. Cinici bi rekli da su pozitivni rezultati prodaje automobila u prvom polugodištu ostvareni isključivo ignoriranjem tržišnih principa i primjenom protekcionizma. Izvanredne situacije traže izvanredne mjere. Njemačka i Francuska postigle su dogovor Vlade i tvrtki iz autosektora, kojim su jedni i drugi izašli u susret kupcima. Tako su Francuzi i Nijemci, a i neki drugi stanovnici Europe mogli na svojem limenom ljubimcu klase golf uštedjeti i 5000 eura. Slična situacija je bila i u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj koje su u posljednjih 20-ak godina privukle mnogobrojne proizvođače automobila. Čak je i susjedna Srbija, u kojoj je situacija toliko konfuzna da ne postoje točni podaci o prodaji automobila, izašla u susret svojim građanima sa subvencioniranom ratom od 100 eura mjesečno za osnovni model Zastavina Fiata Punto. Da te akcije nisu bile samo puki populizam, pokazuju statistike. Prema njima je u Njemačkoj u prvih pet mjeseci zabilježen porast prodaje automobila od 22,8 posto, u Češkoj 5,5 posto, Slovačkoj 1,3 posto i Poljskoj od 0,7 posto. Iako je Francuska zabilježila u ovom razdoblju pad prodaje od 1,4 posto, situacija je bolja od zemalja poput Islanda sa 90 posto pada ili Španjolske i Danske koje su pale 40-ak posto. Zemlje srednje i istočne Europe s jakom autoindustrijom, poput Mađarske i Rumunjske, također se nisu uspjele prilagoditi na krizu niti su bile voljne poduzeti neke poticajne mjere. Stoga su im polugodišnji rezultati na razini Hrvatske – Mađarska je zabilježila pad prodaje novih automobila od 50,4 posto, a Rumunjska od 57,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Poštovani,
Nije mi jasno zbog čega bi ju trebala zanimati, niti postoji ekonomska opravdanost za tako što, osim ako nemate podatke kojima biste potkrijepili takvu tezu, a koji nisu spomenuti u tekstu. Tko živi od autoindustrije osim dealera?
S poštovanjem
Neka daju aute jeftinije kao u drugim zemljama
ili neka propadnu.
Koga boli za trgovce autima ionako su se naboogatili dovoljno svih ovih godina
A ne bi sada cijenu spustili gamad..
Molim pročitati moj blog od jučer. Maunu bih ja subvencionirao kupovinu automobila i tražio rješenja. Neka otvore tvornice u RH.
Uključite se u raspravu