Unatoč oklijevanjima gradskih vlasti u Vukovaru i čelnika Borova, Vlada će uskoro izvršiti dodatni i konačni pritisak na njih da se tvrtki Ethanol Vukovar proda zemljište Borova koje je u neposrednoj blizini vukovarske Luke. Premijer Ivo Sanader prilikom svog posjeta Vukovaru u srijedu raspitivao za situaciju oko početka gradnje vukovarske tvornice bioetanola, a predstavnici gradskih vlasti obećali su mu da će to uskoro biti riješeno. Tako bi napokon trebali biti ispunjeni svi preduvjeti da se tvornica u kojoj bi se od kukuruza pravio etanol konačno počne graditi. Vrijednost te prve od pet planiranih tvornica je oko 60 milijuna eura, no za čitav projekt osigurano je oko pola milijarde američkih dolara. Stoga je gotovo nevjerojatno da država dosad već nije učinila sve da se pokrene proizvodnja goriva kojeg će Hrvatska ionako za koju godinu morati kupovati. Naime, pet hektara zemljišta potrebnog za prvu tvornicu u vlasništvu je Borova i samo je dio od ukupno tridesetak hektara na kojima bi se moglo izgraditi svih pet tvornica. Zemljište je idealno zbog blizine vukovarske Luke u koju bi se mogao dopremati kukuruz iz Vojvodine, Rumunjske, Mađarske, pa i iz SAD-a. Ipak, vodstvo Borova, izgleda, ima nešto drugačije planove. Prema nekim informacijama, razmišlja se o podizanju željezare na tom mjestu, a planira se i projekt brodogradilišta riječnih brodova. Marko Melčić, predsjednik tvrtke Ethanol Vukovar, ne može se odlučiti koja mu ideja zvuči gluplje. “U trenutku kada se željezare zatvaraju, a brodogradilišta propadaju zvuči mi nevjerojatno da se tamo planiraju podići upravo takvi pogoni”, kaže Melčić, koji je već pomalo izgubio živce i volju te najozbiljnije razmišlja o preseljenju čitavog projekta na neku drugu lokaciju. Kaže kako mu se nedaleko nudi zemlja i to besplatno, zovu ga i čelnici nekih drugih županija da proizvodnju etanola preseli kod njih, no nije mu strana ni pomisao da tvornicu podigne u mađarskom Mohaču.
Skuplji domaći kukuruz
Melčić je iznerviran odnosom lokalnih moćnika i vlasti prema njegovom projektu da već govori kako ni kukuruz neće kupovati od hrvatskih seljaka. “Ne pada mi na pamet da mi zbog traktorskih blokada ceste stane proizvodnja”, kaže ljuti Melčić, no kad se malo ohladi ipak kaže da i hrvatski kukuruz dolazi u obzir ako država dade poticaje proizvođačima. Hrvatski je kukuruz, naime, skuplji od onog na svjetskom tržištu i ne isplati ga se kupovati. Osim toga, zbog malih količina ne bi se mogao vezati za hrvatsku proizvodnju, pa Melčić već ima planove za uvoz. Etanol je trenutno na prvom mjestu popularnosti alternativnih goriva u svijetu. Tvornice za preradu kukuruza u etanol najbrže niču u SAD-u, no korak hvataju i ostale zemlje. Hrvatska ima priliku biti prva u regiji s pogonom za preradu kukuruza u etanol, no sve su prilike da će je, po starom dobrom običaju, ispustiti zbog nečijih privatnih interesa. Ovoga puta kočničari su na lokalnoj razini jer je Melčićev projekt podržao, osim Sanadera, predsjednik Republike Stjepan Mesić kao i nekolicina resornih ministara među kojima najveću podršku daje ministar poljoprivrede Petar Čobanković. To, međutim, ipak nije dovoljno da Melčić sa svojim domaćim i stranim partnerima započne gradnju prve tvornice jer lokalne vlasti i tvrtke ne žele surađivati. Melčić je čak nudio Borovu i Vupiku suvlasništvo u Ethanolu Vukovar u zamjenu za zemlju, no bez rezultata. Ipak, odluku bi mogla potaknuti upravo Vlada i to preko Fonda za privatizaciju koji je vlasnik Borova i Vupika. Bioetanol je u svijetu apsolutni hit, u njega ulažu neki od najbogatijih ljudi svijeta, a mnoge zemlje ga već prodaju na benzinskim pumpama. Može se miješati s benzinom u različitim omjerima, pa tako benzin koji sadrži do pet posto etanola prema hrvatskim propisima ne mora biti posebno deklariran jer zamjenjuje neke otrovne aditive. Mješavina s deset posto etanola pogodna je za novije automobile na kojima uopće nije potrebno prepravljati motor. U SAD-u se već oko 30 posto prodanog goriva miješa s etanolom, a taj se postotak svake godine znatno povećava. Gorivo koje sadrži 85 posto etanola i 15 posto benzina naziva se E85 i na njega mogu voziti automobili s nekim pojačanim dijelovima. Danas u svijetu desetak proizvođača automobila proizvodi modele namijenjene upravo za E85. Takvi automobili mogu voziti i na E85, ali i na “običan” benzin bez ikakvog problema.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu