Već krajem godine, po usvajanju novog zakona, sva poduzeća koja su u blokadi više od tri godine bit će ugašena. Najmanje 6500 tvrtki čiji su računi zbog nepodmirenih dugovanja blokirani više od 36 mjeseci, krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, otići će u stečaj, osim ako se ne uspiju brzopotezno odblokirati.

Barem je tako predviđeno Nacrtom zakona o stečajnom postupku pripremljenim u Ministarstvu ekonomije koji bi srpska vlada trebala usvojiti već sljedećeg tjedna, a parlament, kako se očekuje, u rujnu.Po isteku tromjesečnog razdoblja od usvajanja zakona, za sve koji su nakon prinudne naplate neprekidno tri godine u blokadi bit će pokrenuti stečajni postupci i ako to vjerovnici ne traže. “Stečaj će biti automatski: sud će otvoriti i odmah zatvoriti stečajni postupak, tvrtka će biti brisana, a njena imovina će preći u ruke Republike Srbije”, objašnjava Luka Andrić, savetnik potpredsjednika vlade Mlađana Dinkića i voditelj radne skupine koja je pripremila nova zakonska rješenja.Na pitanje zašto se predlagač odlučio na tako dug rok blokade kao uvjet za automatski stečaj, Andrić objašnjava da će nakon godinu dana primjene novog zakona, negdje od 2010., ta granica biti spuštena na dvije godine.“Pokretanje stečajnog postupka za veći broj tvrtki dovelo bi do zagušenja u sudovima. Utoliko prije što će se grupi od oko 6500 poduzeća u međuvremenu priključiti i dio tvrtki čiji su računi sada u blokadi između dvije i tri godine. Osim što će se otkloniti posljedica dosadašnje pasivnosti vjerovnika, nova zakonska rješenja će ih ubuduće poticati da zahtijevaju provođenje stečajnog postupka i za dužnike koji su u kraćem periodu blokirani”, objašnjava Andrić.

Naime, iako im zakon omogućava da stečaj protiv dužnika pokrenu već poslije mjesec dana blokade, vjerovnici su se na to teško odlučivali. Stečaj nije korišten ni kada je potreba za njim bila očigledna. Iako je dužina stečaja u Srbiji sa sedam pala na manje od tri godine (prema posljednjoj analizi Svjetske banke za 2008. godinu, da bi se zaključio tipizirani stečajni postupak jednog poduzeća u Beogradu potrebno je 2,7 godina, pri čemu vjerovnici namire samo 25,4 posto svojih potraživanja, a troškovi stečaja pojedu 23 posto stečajne mase), broj novih stečaja je padao. Iako je blokiranih bilo sve više, prošle godine je pokrenuto samo 140 od 794 stečajna postupka otvorena po novom zakonu, usvojenom 2004. godine. Između ostalog i zbog toga što vjerovnici nisu imali sredstva da bi stečajni upravnik mogao početi s radom. Stečajnim upraviteljima posao će ubuduće dodjeljivati računalo, a ne stečajni suci. Prema tom zakonu i upravitelji više neće moći sjediti na dvije stolice: voditi stečaj ako su negdje zaposleni. Imat će i trošak za osiguranje od profesionalne odgovornosti i ako pogriješe čekaju ih zakonom propisane disciplinske mjere.