Štednja građana u domaćim bankama kontinuirano je rasla zadnjih mjeseci, međutim postaje sve očitije da građani više nemaju što uštedjeti te dolazi do faze stagnacije štednih depozita u bankama, upozoravaju analitičari. Za razliku od građana, poduzeća su i dosad iz mjeseca u mjesec povlačila svoja sredstva s bankovnih računa, a do kraja godine očekuje se rekordno niska razina korporativnih depozita. Poduzeća, naime, uslijed recesije i sve izraženije nelikvidnosti na tržištu, također više nemaju viškove sredstava.Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna oročena štednja građana u bankama iznosi oko 105 milijardi kuna. U Erste banci potvrđuju da su nepovoljne okolnosti na tržištu, rastuće kamatne stope koje nude banke te smanjena likvidnost doprinijeli takvom trendu.

Uzlet štednje
Zadnjih mjeseci, naime, sve domaće banke navode kako je štednja građana značajno uzletjela upravo zahvaljujući atraktivnim kamatnim stopama. One službeno dosežu 7 posto, a neslužbeno i 10 posto ako je riječ o iznosima, iznad 50.000 eura. Predsjednica Uprave Partner banke, Martina Dalić, kaže kako je kod njih štednja stanovništva veća 33% nego u istom razdoblju lani. “Porast štednje ne bi pripisala ekcesivno visokim već konkurentnim kamatnim stopama. Tome je pridonijela odluka Vlade da poveća osigurani iznos štednje na 400.000 kuna što je ohrabrilo građane da krenu prema manjim i hrvatskim bankama”, naglasila je Dalić. Građani su tijekom travnja u Imex banci oročili 50 milijuna kuna, što je rekordan iznos novih oročenja građana koji je ta banka zabilježila u jednom mjesecu. Krajem travnja štednja građana u Imex banci bila je za 21% viša u odnosu na isto razdoblje lani. Oročena štednja u Zagrebačkoj banci lani je porasla za 3,6 milijardi kuna, što je tri puta više nego godinu prije. I dalje se tradicionalno preferira klasična oročena štednja u devizama te se najviše štedi u eurima.“Hrvatski bankarski sustav tradicionalno karakterizira visoka razina euroiziranosti, pa su štediše orijentirane depozitima u euru – globalna kriza te psihološki faktori tako su u jednoj mjeri utjecali na preferencije štediša, a što je za posljedicu imalo nešto snažniji rast deviznih depozita”, objašnjavaju u Ersteu, gdje devizni depoziti sudjeluju sa 70 posto.Protekla je godina u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) završila s povećanjem štednje građana više od 10 posto. I RBA u zadnjih godinu dana bilježi porast oročene štednje za 27 posto. Građani najviše štede u eurima, no bilježi se i primjetan rast kunske štednje, kažu u toj banci. Štednja građana u Splitskoj banci premašila je 8,2 milijarde kuna. Bilježe 6,33 milijarde oročenih kuna građana, što je 10 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. “Štednja će stagnirati jer građani više nemaju novca za štednju”, kaže član NO-a Hrvatske poštanske banke Drago Jakovčević dodajući kako će ta stagnacija trajati do oporavka gospodarstva, kada bi građani nanovo mogli ulagati novac u dionice i druge rizičnije oblike financijske imovine. Kako je nedavno napomenuo i glavni ekonomist Raiffeisen banke, Anton Starčević, mogućnosti za nastavak pozitivnog trenda u razvoju štednje građana su bitno sužene u ovoj godini.“U ovoj godini nema više mogućnosti za prijenos novca iz investicija u depozite, a ujedno su ugroženi i redovni dohoci građana zbog smanjenja plaća i zaposlenosti”, rekao je Starčević. Da je usporavanje rasta oročenih i štednih depozita već nastupilo potvrđuju u Erste banci. “Očekujemo usporavanje rasta zbog teže gospodarske situacije”, kažu.

Tvrtke izvlače novac
Kad je riječ o poduzećima, tu je situacija dosad bila potpuno drugačija. Za razliku od građana, kompanije već mjesecima intenzivno povlače novce. Od početka svibnja tvrtke su iz banaka povukle gotovo 3 milijarde kuna. Inače, njihovi ukupni oročeni depoziti u bankama iznose 24 milijarde kuna. Zdeslav Šantić iz Raiffeisen banke napominje da je trend pada korporativnih depozita očekivan. Podizanje novca je logičan korak poduzeća da zadovolje svoje potrebe za financiranjem i svakodnevnim poslovanjem.

Činjenice

Prepoznata prilika
“Građani su povukli rizične plasmane sa tržišta, odnosno povukli novac iz dionica i vrijednosnih papira”, objašnjava Drago Jakovčević, član Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke. Ističe, kako su domaće banke prepoznale priliku te nude više kamate na položeni novac.

Poduzeća bez novca
Zbog rastuće nelikvidnosti tvrtke više nemaju viškova koje bi ulagale, kaže makroekonomist Ante Babić. “Smanjenje oročenih depozita ukazuje na to da privatni sektor svoje obveze ne može financirati iz tekućih prihoda”.

Drastičan pad depozita tvrtki
“Na godišnjoj razini očekujemo nastavak pada depozita kompanija na njihovu minimalnu razinu do kraja godine”, kaže analitičar RBA Zdeslav Šantić. Napominje da se kompanije trenutačno nemaju gdje financirati pa je logično da povlače novce s računa.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište