U srednjoj i istočnoj Europi, pa tako i Hrvatskoj, građani se sve više okreću konzervativnim, manje rizičnim oblicima štednje, umjesto ulaganjima koja nude velike mogućnosti povrata.

Kako ističu analitičari Erste banke, u svim zemljama regije dominira oročena štednja uz fiksnu kamatnu stopu koja štiti klijente od nesigurnosti trenutačnih okolnosti na tržištu.“Iako se posljednjih godina činilo da su alternativni bankarski modeli zasjenili klasične poslove s građanstvom, oni zapravo nikada nisu niti izašli iz mode”, kažu Ersteovi analitičari nakon provedenog istraživanja. Naglašavaju da “baš naprotiv, sadašnja financijska kriza pokazuje da su se konzervativni proizvodi poput štednih knjižica već dva stoljeća održali kao siguran izbor”. Premda Hrvatska nije uvrštena u posljednje istraživanje koje se bavi trendovima štednje u srednjoj i istočnoj Europi, domaći analitičari smatraju da ovdašnje prilike ne odudaraju od trenda u navedenoj regiji, štoviše trend je jednak.Drago Jakovčević, član NO-a Hrvatske poštanske banke i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Drago Jakovčević, objašnjava kako su građani uslijed krize povukli svoj novac iz dionica i vrijednosnih papira, odnosno iz rizične imovine te ga stavili na bankovne račune. To uostalom potvrđuju i same banke, uključujući i Erste u Hrvatskoj.“Ove godine bilježimo nastavak rasta depozita u sektoru građanstva”, ističu u toj banci napominjući kako su početkom svibnja ukupni depoziti premašili 17,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od gotovo devet posto.“Domaće banke prepoznale su priliku te nude više kamate na položeni novac”, dodaje Jakovčević.

“Štednja je potaknuta trendom rastućih kamatnih stopa, no i nepovoljni trendovi na tržištu kapitala i povezani rizici utječu na odluke u korist nerizičnih ulaganja”, smatraju u Ersteu.Sve domaće banke napominju kako je zadnjih mjeseci štednja na bankovnim računima značajno porasla, što ne iznenađuje kad se zna da kamate na depozite iznose 7 i više posto na iznose oko 50 tisuća kuna.Domaći bankari vjeruju da je na rastući trend klasične štednje značajno utjecala i odluka Vlade koja je povećala osigurani iznos štednje na 400 tisuća kuna. Na to ukazuju i u Austriji, gdje također raste klasična štednja. “Dolazak financijske krize i uvođenje 100 postotnog državnog jamstva potaknulo je sklonost Austrijanaca prema štednji”, kažu u austrijskom Ersteu.Međutim, na hrvatskom tržištu ipak se osjeća stagnacija koja će prema Jakovčevićevom mišljenju trajati do oporavka gospodarstva. “Građani više nemaju što uštedjeti”, kaže. I analitičari Erstea očekuju “usporavanje rasta štednje zbog teže gospodarske situacije”.