EN DE

Akcijski plan za zatvore težak 1,1 mlrd. kuna

Autor: Suzana Varošanec
25. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ministar financija Ivan Šuker trenutno vodi pregovare s razvojnom bankom Vijeća Europe, koja bi dio od 1,1 milijardi kuna Hrvatskoj dala bespovratno, a dio kao povoljan zajam

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović na brifingu u srijedu najavio je investicije u zatvorski sustav u iznosu od 1,1 milijardi kuna. Njima će Hrvatska do 2014. godine povećati svoj zatvorski kapacitet za 2000 novih mjesta. Riječ je dogradnji 420 mjesta u kaznionici u Glini i 376 mjesta u zagrebačkom Remetincu, te 1230 mjesta u novoj kaznionici koja će se graditi u Šibeniku. Trenutačno se u zatvorima nalazi oko 5000 zatvorenika, a prenapučenost iznosi 52 posto. Zatvorskog osoblja pak manjka 20 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povoljan zajam
“Vlada je prihvatila Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava do 2014. To je rok koji je Ustavni sud dao Vladi. Pred završetkom su pregovori s razvojnom bankom Vijeća Europe koja bi dio od 1,1 milijardi kuna Hrvatskoj dala bespovratno, a dio kao povoljan zajam”, kazao je Šimonović, navodeći da pregovore vodi ministar financija Ivan Šuker. Uz važnost ulaganja u zatvorsku infrastrukturu, ministar pravosuđa je istaknuo i srce reforme koje predstavlja Zakon o probaciji. “Radi se o režimu nadzirane slobode kojim će se, prema našim procjenama, smanjiti zatvorska populacija za 20 posto. Jedan zatvorenik na dan Hrvatsku stoji 305 kuna, a trošak na nadziranoj slobodi iznosi 100 kuna. Iskustva drugih zemalja su ohrabrujuća jer se tim sustavom smanjuje stopa recidivizma. Ona trenutačno u Hrvatskoj iznosi 40 posto”, rekao je Šimonović.Prema njegovoj najavi, Sabor će idućeg tjedna odlučivati o reformskom paketu zatvorskog sustava, koji čini više propisa, te o Izvješću o stanju zatvorskog sustava u 2008. Ono, pak, pokazuje lošije uvjete zbog kroničnog rasta broja zatvorenika i to za 10 posto godišnje. Kako svake godine najmanje 500 novih zatvorenika uđe u taj sustav, a ne raste broj mjesta i osoblja, zbog loših uvjeta neki su zatvorenici uspješno tužili Hrvatsku pred domaćim sudovima i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović na brifingu u srijedu najavio je investicije u zatvorski sustav u iznosu od 1,1 milijardi kuna. Njima će Hrvatska do 2014. godine povećati svoj zatvorski kapacitet za 2000 novih mjesta. Riječ je dogradnji 420 mjesta u kaznionici u Glini i 376 mjesta u zagrebačkom Remetincu, te 1230 mjesta u novoj kaznionici koja će se graditi u Šibeniku. Trenutačno se u zatvorima nalazi oko 5000 zatvorenika, a prenapučenost iznosi 52 posto. Zatvorskog osoblja pak manjka 20 posto.

Povoljan zajam
“Vlada je prihvatila Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava do 2014. To je rok koji je Ustavni sud dao Vladi. Pred završetkom su pregovori s razvojnom bankom Vijeća Europe koja bi dio od 1,1 milijardi kuna Hrvatskoj dala bespovratno, a dio kao povoljan zajam”, kazao je Šimonović, navodeći da pregovore vodi ministar financija Ivan Šuker. Uz važnost ulaganja u zatvorsku infrastrukturu, ministar pravosuđa je istaknuo i srce reforme koje predstavlja Zakon o probaciji. “Radi se o režimu nadzirane slobode kojim će se, prema našim procjenama, smanjiti zatvorska populacija za 20 posto. Jedan zatvorenik na dan Hrvatsku stoji 305 kuna, a trošak na nadziranoj slobodi iznosi 100 kuna. Iskustva drugih zemalja su ohrabrujuća jer se tim sustavom smanjuje stopa recidivizma. Ona trenutačno u Hrvatskoj iznosi 40 posto”, rekao je Šimonović.Prema njegovoj najavi, Sabor će idućeg tjedna odlučivati o reformskom paketu zatvorskog sustava, koji čini više propisa, te o Izvješću o stanju zatvorskog sustava u 2008. Ono, pak, pokazuje lošije uvjete zbog kroničnog rasta broja zatvorenika i to za 10 posto godišnje. Kako svake godine najmanje 500 novih zatvorenika uđe u taj sustav, a ne raste broj mjesta i osoblja, zbog loših uvjeta neki su zatvorenici uspješno tužili Hrvatsku pred domaćim sudovima i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Dodatno zapošljavanje
Ako bude prihvaćena i provedena reforma, Šimonović ocijenujuje da će “Hrvatska dobiti jedan od najboljih zatvorskih sustava u Europi”. No, potrebni su troškovi za dodatno zapošljavanje 310 stručnjaka, posebice socijalnih radnika i defektologa koji će u timovima procjenjivati sposobnost zatvorenika da im se zatvorska kazna zamjeni režimom nadzirane slobode. Povoljniji režim moguć je i kod kazni dugotrajnog zatvora, no nakon nekog vremena provedenog u zatvoru. Ta se opcija otvara i za gospodarske kriminalce.

Rad zatvorenika

Šibenski zatvor u industrijskoj zoni
Iako gradnja kaznionica nije karta na kojoj se mogu stjecati politički poeni, gradnjom nove kaznionice i zatvora u Šibeniku u industrijskoj zoni, moguće je promjeniti tu percepciju. Riječ je o parceli od jednog hektara, a navodno bit će moguće da kažnjenici rade za narudžbe poduzetnika.

Autor: Suzana Varošanec
25. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close