Nove i buduće članice Europske unije iz središnje i istočne Europe ne bi trebale imati problema s vanjskim financiranjem.

Zaključak je to koji iznosi Juraj Kotian, analitičar austrijske Erste banke u analizi koju je ta banka objavila u srijedu. U analizi stoji da je “presušivanje priljeva stranog kapitala dovelo do manjih ulaganja i veće domaće štednje”. Kao posljedica toga, deficiti tekućeg računa snažno su pali, što znači i “značajno manje potrebe za kapitalom”. Države srednje i istočne Europe proteklih su godina generirale dodatne deficite tekućih računa zbog visokih stranih ulaganja te niske stope domaće štednje. Takvi deficiti priprijetili su ozbiljnim problemima zbog pitanja mogućnosti vraćanja dugovanja vanjskim kreditorima. No različite razine domaće štednje značile su i različite potrebe za vanjskim financiranjem, ističe se u analizi. Najmanje potrebe za posuđivanjem u inozemstvu tako je imala Češka, dok su najveće potrebe imale Baltičke države. Prema procjenama koje se navode u analizi Hrvatskoj bi ove godine moglo trebati između 14,4 i 19,6 milijardi dolara za refinanciranje vanjskog duga. U Erste grupi, koja daje najnižu procjenu od 14,4 milijardi, procjenjuju da bi nešto više od polovice toga, oko 7,7 milijardi dolara, bila dugoročna dugovanja dok se ostatak odnosi na kratkoročne dugove.
(Pd)