EN DE

Konzum je u odnosu na Mercator precijenjen najmanje 25 posto

Autor: Poslovni.hr
03. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prihodi Mercatora i Konzuma na sličnoj su razini, ali je Mercator sa stopom od 28 posto rastao dvostruko brže od Konzuma čiji su prihodi išli po stopi od 13 posto. Operativne dobiti kompanija, međutim, jednako su snažno rasle

Neuspio pokušaj preuzimanja Mercatora od strane londonskog investicijskog fonda Altima ponovno je aktualizirao medijska nagađanja o mogućem spajanju trgovačkih kuća Konzum, Mercator i Delta. Kako su Mercator i Konzum u tom trolistu ipak mnogo jače kompanije od same Delte, tako je i analiza njihovih slovnih pokazatelja dviju tvrtki. Slovenski su Mercator poslovni sistemi d.d. u prošloj godini ostvarili dobre poslovne rezultate. Poslovni prihodi toga društva, koje čini maticu Grupe Mercator, samo u prošloj godini zabilježili su rast (izražen u kunama) od 28,4 posto, na iznos od 8,82 milijardi kuna. S druge strane, najveći je domaći trgovački lanac, Konzum, u prošloj godini ostvario upola manji rast poslovnih prihoda (+13,22 posto), ali na iznos od 8,47 milijardi kuna. Po sličnoj stopi (+28,27 posto) rasli su i Mercatorovi poslovni rashodi koji su iznosili 8,43 milijardi kuna. Otuda je i operativna dobit Mercatora PS u prošloj godini zabilježila snažan rast od čak 31,12 posto, na konačan iznos od gotovo 390 milijuna kuna. I Konzumova je operativna dobit snažno porasla pa je u protekloj godini iznosila 192,5 milijuna kuna. Sličan su trend rasta zabilježile i neto dobiti obaju poduzeća. Tako je prošlogodišnja neto dobit Mercatora PS iznosila gotovo 168 milijuna kuna, dok je Konzumova, na otprilike istoj razini prodaje, bila nešto manja, te je iznosila 129,4 milijuna kuna. Analiza temeljena na usporedivim multiplama pokazuje znatnu precijenjenost Konzuma.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Konzum dižu dobavljači
Dionica Konzuma sada, pri tržišnoj cijeni od 25 tisuća kuna, ima nešto nepovoljniji P/E pokazatelj od Mercatora, dok je P/S omjer neznatno na strani Konzuma. No usporedba ovih dviju kompanija temeljem P/Bv omjera (omjer tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice) ukazuje na znatnu precijenjenost Konzuma. Ta je precijenjenost izravna posljedica relativno malog vlastitog kapitala kojim Konzum raspolaže. Konzum vlastiti rast prije svega zahvaljuje kreditiranju od strane dobavljača, odnosno prolongiranju rokova plaćanja. Otuda proizilazi i visok dugoročni odnosno kratkoročni dug Konzuma. Konzum je, naime, na kraju prošle godine imao 395,5 milijuna kuna dugoročnih obveza, dok su kratkoročne financijske obveze bile još više te su iznosile 480,6 milijuna kuna. No osim njih, Konzum je u bilanci imao i 1,37 milijardi kuna obveza prema dobavljačima te 1,05 milijardi kuna ostalih kratkoročnih obveza. Istodobno, evidentno je da je kratkotrajna imovina Konzuma znatno manja. Naime, iznosila je 1,4 milijardi kuna, od čega se 465,53 milijuna kuna odnosilo na potraživanja od kupaca. To znači da su istodobno obveze prema dobavljačima društva bile gotovo tri puta veće. S druge strane, Mercator je raspolagao sa znatno većim vlastitim kapitalom, što je izravna posljedica stalnih dokapitalizacija društva u prošlosti zbog čega je njegov P/Bv omjer bio neusporedivo povoljniji.

Neuspio pokušaj preuzimanja Mercatora od strane londonskog investicijskog fonda Altima ponovno je aktualizirao medijska nagađanja o mogućem spajanju trgovačkih kuća Konzum, Mercator i Delta. Kako su Mercator i Konzum u tom trolistu ipak mnogo jače kompanije od same Delte, tako je i analiza njihovih slovnih pokazatelja dviju tvrtki. Slovenski su Mercator poslovni sistemi d.d. u prošloj godini ostvarili dobre poslovne rezultate. Poslovni prihodi toga društva, koje čini maticu Grupe Mercator, samo u prošloj godini zabilježili su rast (izražen u kunama) od 28,4 posto, na iznos od 8,82 milijardi kuna. S druge strane, najveći je domaći trgovački lanac, Konzum, u prošloj godini ostvario upola manji rast poslovnih prihoda (+13,22 posto), ali na iznos od 8,47 milijardi kuna. Po sličnoj stopi (+28,27 posto) rasli su i Mercatorovi poslovni rashodi koji su iznosili 8,43 milijardi kuna. Otuda je i operativna dobit Mercatora PS u prošloj godini zabilježila snažan rast od čak 31,12 posto, na konačan iznos od gotovo 390 milijuna kuna. I Konzumova je operativna dobit snažno porasla pa je u protekloj godini iznosila 192,5 milijuna kuna. Sličan su trend rasta zabilježile i neto dobiti obaju poduzeća. Tako je prošlogodišnja neto dobit Mercatora PS iznosila gotovo 168 milijuna kuna, dok je Konzumova, na otprilike istoj razini prodaje, bila nešto manja, te je iznosila 129,4 milijuna kuna. Analiza temeljena na usporedivim multiplama pokazuje znatnu precijenjenost Konzuma.

Konzum dižu dobavljači
Dionica Konzuma sada, pri tržišnoj cijeni od 25 tisuća kuna, ima nešto nepovoljniji P/E pokazatelj od Mercatora, dok je P/S omjer neznatno na strani Konzuma. No usporedba ovih dviju kompanija temeljem P/Bv omjera (omjer tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice) ukazuje na znatnu precijenjenost Konzuma. Ta je precijenjenost izravna posljedica relativno malog vlastitog kapitala kojim Konzum raspolaže. Konzum vlastiti rast prije svega zahvaljuje kreditiranju od strane dobavljača, odnosno prolongiranju rokova plaćanja. Otuda proizilazi i visok dugoročni odnosno kratkoročni dug Konzuma. Konzum je, naime, na kraju prošle godine imao 395,5 milijuna kuna dugoročnih obveza, dok su kratkoročne financijske obveze bile još više te su iznosile 480,6 milijuna kuna. No osim njih, Konzum je u bilanci imao i 1,37 milijardi kuna obveza prema dobavljačima te 1,05 milijardi kuna ostalih kratkoročnih obveza. Istodobno, evidentno je da je kratkotrajna imovina Konzuma znatno manja. Naime, iznosila je 1,4 milijardi kuna, od čega se 465,53 milijuna kuna odnosilo na potraživanja od kupaca. To znači da su istodobno obveze prema dobavljačima društva bile gotovo tri puta veće. S druge strane, Mercator je raspolagao sa znatno većim vlastitim kapitalom, što je izravna posljedica stalnih dokapitalizacija društva u prošlosti zbog čega je njegov P/Bv omjer bio neusporedivo povoljniji.

Premija na preuzimanje
Osim toga, tržišna cijena Mercatorove dionice u sebi još nosi značajnu premiju. Da podsjetimo, nedavno je londonski investicijski fond Altima odustao od daljnje ponude za otkup Mercatorovih dionica, prije čega je tržišna cijena njegove dionice snažno porasla na razinu od gotovo 44.000 tolara. Ponuda je bila plasirana 4. travnja i od tada je, do odustajanja od ponude, Altima otkupila tek dva posto Mercatorovih dionica iako im je namjera bila kupiti četvrtinu vlasničkog udjela. Iako je ponuda vrijedila do 28. travnja, londonski se investicijski fond do daljnjega povukao iz cijelog posla s Mercatorom, što zapravo znači da njihove dionice neće kupovati niti ako pojeftine. Iz Altime su priopćili kako je jedan od razloga za njihovu odluku bila činjenica da je nadzorni odbor Mercatora odlučio podržati odluku o dokapitalizaciji tvrtke i to u visini od čak 50 posto temeljnog kapitala, pri čemu se neće podržati pravo dioničara za pravo prvenstva u kupnji novih dionica. Dakle, sadašnja tržišna cijena Mercatora još nosi određenu premiju stjecanja kontrolnog paketa. U tom smislu, a s obzirom na znatno viši rizik poslovanja i znatno viši dug, evidentno je da je Konzum na razini od 24-25 tisuća kuna znatno tržišno precijenjen (temeljem komparativne usporedbe), i to za najmanje 25 posto. Takva procjena ima svoj temelj i u objektivnim očekivanjima koji nastoje anticipirati događaje u budućnosti. Naime, očekuje se da će već tijekom ove godine doći do znatnog povećanja konkurencije na domaćem maloprodajnom tržištu, ponajviše dolaskom diskontnog maloprodajnog lanca Lidl. S druge strane, jasno je da dosadašnji rast prodaje Konzuma na dugi rok više nije održiv osim ako to društvo ne načini veći iskorak u regiji.

R. Knežević

Na tržištu mali broj dionica Agrokorovih tvrtki

Snažan rast cijene Konzumove dionice, ali i drugih dionica koje posluju u sklopu koncerna Agrokor, bio je posljedica dosad nezabilježenog optimizma na domaćem tržištu kapitala, koji tek djelomično ima pokriće u prošlogodišnjim rezultatima ovih kompanija. S druge strane, jasno je i kako je dosadašnji rast tržišnih cijena Agrokorovih kompanija bio i posljedica relativno malog broja raspoloživih dionica, odnosno relativno slabe tržišne likvidnosti.




Autor: Poslovni.hr
03. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Da ,sigurno da može , ali pitanje je da li i hoće i koji bi minimalno paket za nekog potencijalno bio interesantan uz tu razinu zaduženosti.

Slažem se sa osi3. Doduše moram reći da mi je malo hm.. neobično ovo stalno potenciranje prezaduženosti Konzuma. Pa zar ne može Todorić izaći na burzu i time riješiti problem kapitala?

stručna analiza uvijek da korisne podatke. još kad bi se narodski reklo da konzum živi od sisanja krvi malim dobavljačima, dok mercator razvija slovensko gospodarstvo, razlika između te dvije tvrtke bila bi još razvidnija.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close