Neuspio pokušaj preuzimanja Mercatora od strane londonskog investicijskog fonda Altima ponovno je aktualizirao medijska nagađanja o mogućem spajanju trgovačkih kuća Konzum, Mercator i Delta. Kako su Mercator i Konzum u tom trolistu ipak mnogo jače kompanije od same Delte, tako je i analiza njihovih slovnih pokazatelja dviju tvrtki. Slovenski su Mercator poslovni sistemi d.d. u prošloj godini ostvarili dobre poslovne rezultate. Poslovni prihodi toga društva, koje čini maticu Grupe Mercator, samo u prošloj godini zabilježili su rast (izražen u kunama) od 28,4 posto, na iznos od 8,82 milijardi kuna. S druge strane, najveći je domaći trgovački lanac, Konzum, u prošloj godini ostvario upola manji rast poslovnih prihoda (+13,22 posto), ali na iznos od 8,47 milijardi kuna. Po sličnoj stopi (+28,27 posto) rasli su i Mercatorovi poslovni rashodi koji su iznosili 8,43 milijardi kuna. Otuda je i operativna dobit Mercatora PS u prošloj godini zabilježila snažan rast od čak 31,12 posto, na konačan iznos od gotovo 390 milijuna kuna. I Konzumova je operativna dobit snažno porasla pa je u protekloj godini iznosila 192,5 milijuna kuna. Sličan su trend rasta zabilježile i neto dobiti obaju poduzeća. Tako je prošlogodišnja neto dobit Mercatora PS iznosila gotovo 168 milijuna kuna, dok je Konzumova, na otprilike istoj razini prodaje, bila nešto manja, te je iznosila 129,4 milijuna kuna. Analiza temeljena na usporedivim multiplama pokazuje znatnu precijenjenost Konzuma.
Konzum dižu dobavljači
Dionica Konzuma sada, pri tržišnoj cijeni od 25 tisuća kuna, ima nešto nepovoljniji P/E pokazatelj od Mercatora, dok je P/S omjer neznatno na strani Konzuma. No usporedba ovih dviju kompanija temeljem P/Bv omjera (omjer tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice) ukazuje na znatnu precijenjenost Konzuma. Ta je precijenjenost izravna posljedica relativno malog vlastitog kapitala kojim Konzum raspolaže. Konzum vlastiti rast prije svega zahvaljuje kreditiranju od strane dobavljača, odnosno prolongiranju rokova plaćanja. Otuda proizilazi i visok dugoročni odnosno kratkoročni dug Konzuma. Konzum je, naime, na kraju prošle godine imao 395,5 milijuna kuna dugoročnih obveza, dok su kratkoročne financijske obveze bile još više te su iznosile 480,6 milijuna kuna. No osim njih, Konzum je u bilanci imao i 1,37 milijardi kuna obveza prema dobavljačima te 1,05 milijardi kuna ostalih kratkoročnih obveza. Istodobno, evidentno je da je kratkotrajna imovina Konzuma znatno manja. Naime, iznosila je 1,4 milijardi kuna, od čega se 465,53 milijuna kuna odnosilo na potraživanja od kupaca. To znači da su istodobno obveze prema dobavljačima društva bile gotovo tri puta veće. S druge strane, Mercator je raspolagao sa znatno većim vlastitim kapitalom, što je izravna posljedica stalnih dokapitalizacija društva u prošlosti zbog čega je njegov P/Bv omjer bio neusporedivo povoljniji.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Da ,sigurno da može , ali pitanje je da li i hoće i koji bi minimalno paket za nekog potencijalno bio interesantan uz tu razinu zaduženosti.
Slažem se sa osi3. Doduše moram reći da mi je malo hm.. neobično ovo stalno potenciranje prezaduženosti Konzuma. Pa zar ne može Todorić izaći na burzu i time riješiti problem kapitala?
stručna analiza uvijek da korisne podatke. još kad bi se narodski reklo da konzum živi od sisanja krvi malim dobavljačima, dok mercator razvija slovensko gospodarstvo, razlika između te dvije tvrtke bila bi još razvidnija.
Uključite se u raspravu