Europska komisija u srijedu je javno objavila nacrt prijedloga reformi za učinkovitiji financijski nadzor u Europi. Nacrt sadrži cijeli niz ambicioznih reformi sadašnje financijske arhitekture i regulatornih tijela, a najveća novost trebalo bi biti osnivanje dvaju stupova novoga sustava financijskog nadzora, Europskog vijeća za sustavne rizike (ESRC) te Europskog sustava financijskih nadzornika (ESFS). Nacrt reformi uglavnom se oslanja na rezultate rada stručne skupine pod vodstvom bivšega guvernera francuske središnje banke Jacquesa de Larosièrea.

Rano upozorenje
Izvješće de Larosièreove skupine o pravcima reforme europskog sustava financijskog nadzora objavljeno je u ponedjeljak. U EK se nadaju da bi novi sustav nadzora trebao zaživjeti već ove jeseni. Prema dostupnim informacijama, Europsko vijeće za sustavske rizike trebalo bi nadzirati i ocjenjivati rizike po stabilnost financijskog sustava u cjelini (tzv. makroprudencijalni nadzor). Prema zamisli iz Bruxellesa, ESRC bi trebao pružiti rano upozorenje ako dođe do pojave sistemskih rizika te dati preporuku kako takvu vrstu rizika riješiti. U objašnjenju Komisije stoji kako se nepostojanje tijela sličnog ESRC-u pokazalo kao ključna slabost financijskih sustava zbog koje je i došlo do krize. Novo tijelo trebalo bi ako ne spriječiti, a onda barem ublažiti “izloženost financijskog sustava međupovezanim, složenim, sektorskim i međusektroskim sistemskim rizicima”.

Reforma postojećih
Drugo tijelo koje bi trebalo bdjeti nad europskim financijama bio bi Europski sustav financijskih nadzornika. Njemu je namijenjena uloga nadzora pojedinačnih financijskih institucija (mikroprudencijalni nadzor). ESFS bi se sastojao od brojne mreže nacionalnih financijskih nadziratelja koji bi u svom radu surađivali s europskim nadzornim vlastima. Cilj je ESFS-a osigurati ujednačena pravila i koherentan nadzor, smatraju u Komisiji. Mreža Europskog sustava financijskih nadziratelja “trebala bi biti temeljena na principima partnerstva, fleksibilnosti i supsidijarnosti”, navode u EK. Već spomenute Europske nadzorne vlasti trebale bi biti rezultat reforme triju postojećih paneuropskih odbora za financijski nadzor: Odbora europskih bankovnih nadziratelja, Odbora europskih osiguravatelja i mirovinskih fondova te Odbora europskih regulatora vrijednosnica. Ta su tijela do sada imala samo savjetodavnu ulogu, a njihovim objedinjavanjem u Europske nadzorne vlasti stvorilo bi se jedinstveno tijelo zaduženo za nadzor bankovnog i osiguravateljskog tržišta te tržišta vrijednosnica. Prilikom predstavljanja nacrta prijedloga novih, poslovično europski kompliciranih tijela predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je istaknuo kako je “prijedlog Komisije prilog povratku povjerenja financijskom tržištu i jamac neponavljanja sličnih kriza u budućnosti”. S druge pak strane povjerenik za unutarnje tržište i usluge Charlie McCreevy naglasio je kako do sada “stupanj financijske regulacije i nadzora u Europi nije pratio stupanj integracije financijskog tržišta”. “S ovom inicijativom Komisija odgovara na slabosti identificirane tijekom krize te na pozive skupine G20 za snažnijom i globalnijom regulacijom financijskog tržišta”, naglasio je McCreevy. Osim članova Europske komisije, zadovoljstvo prijedlogom reformi izjavili su i u Europskoj poslovnoj federaciji. Ipak, već su se javili i prvi skeptični tonovi u vezi s prijedlogom reformi europskoga financijskog nadzora, a dolaze iz tradicionalno euroskeptične Velike Britanije. Glasnogovornik britanske vlade rekao je u srijedu “kako je prijedlog Europske komisije o reformi financijskog nadzora u Europi samo polazišna točka za daljnje pregovore o tom pitanju”.