Prijedlozi novih pravila koja bi trebala urediti tržište hedge fondova, odnosno “alternativnih ulaganja”, u Europskoj uniji podigli su ponešto prašine među stručnjacima za tu vrstu investicija. Časopis Institutional Investor piše kako je najsmjeliji dio predložene direktive mogućnost da se njome stvori paneuropski nadzorni okvir. Taj bi okvir tada bio obvezatan za pojedine nacionalne regulatore. Društva za upravljanje hedge i sličnim fondovima morala bi od regulatora tražiti posebne dozvole za poslovanje. Ta bi se dozvola morala tražiti i za svaku promjenu ulagačke strategije. Usto bi procjenu vrijednosti aktive fondova radila neovisna tijela, a društva bi morala održavati određenu minimalnu razinu kapitala. Također nijedna kompanija izvan Europske unije koja želi ponuditi svoje fondove građanima EU ne bi bila izuzeta od tih pravila. Kritičari komentiraju kako predložena regulativa više ide u smjeru detaljnog upravljanja fondovima, a ne promoviranja poželjnih ciljeva poput poboljšanja procjene ukupnog rizika fondova.

Zaštita ulagača
Europska komisija drži da nova pravila idu u smjeru zaštite ulagača, bez obzira na to što hedge fondovi nisu namijenjeni malim investitorima, kaže John Gudden, osnivač londonske IGS grupe. Kvalificirani investitori, odnosno veliki ulagači, ionako mogu provesti dubinska snimanja (i pokriti eventualne gubitke), dodaje Gudden. U Europskoj komisiji kažu da je prijedlog novih pravila način da se poboljša transparentnost i pouzdanost na “jedinstvenom tržištu”. No kritičari pravila dodaju kako čelnici Unije nisu predvidjeli da bi EU stvaranjem svojeg seta pravila mogao biti primjer i drugim tržištima da naprave isto. “Ako uvjeti poslovanja postanu nepodnošljivi, oni će poslovati izvan Europske unije”, predviđa Godden za fondove. “Ako se to dogodi, najveći neto dobitnik predložene regulacije mogla bi biti Švicarska”, zaključuje on. Europska Komisija je krajem travnja objavila prijedlog novih pravila koja bi trebala regulirati “alternativne investicije”. Pravila se ne bi trebala odnositi samo na hedge fondove, nego i na ulagače u robu i sirovine, investicijska društva (private equity), kao i infrastrukturne i nekretninske fondove.

Nova direktiva
Ako se prijedlog odobri, a to bi se moglo dogoditi u idućih godinu dana, nova direktiva bi nadjačala postojeća pravila na nacionalnoj razini. Pod tim novim, paneuropskim, pravilima svako bi se društvo koje ima sjedište u EU moralo prijaviti i u vlastitoj državi. Usto bi društva regulatorima morala podastrijeti detalje o imovini, upravljanju i kontroliranju rizika, skrbničkim ugovorima te načinima izvještavanja. Među investitorima se može čuti da je objavljeni prijedlog nastao pod znatnim utjecajem francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel. Oboje su poznati po antipatiji prema hedge fondovima. Hedge fondovi se spominju kao djelomični krivci za financijsku krizu.

Izdvojeno

Predetaljna kontrola
Prijedlog novih pravila koji je krajem travnja objavila Europska komisija odnosio bi se na fondove u kojima se pod upravljanjem nalazi više od 100 milijuna eura. Kritičari kažu kako je taj iznos u svijetu hedge fondova nizak te da će se novim pravilima predetaljno kontrolirati fondovi.