Predsjednik Općinskog suda u Našicama Franjo Kuric potvrdio je za Poslovni dnevnik informaciju iz pravosudnih krugova da je Zagrebačka banka zatražila od desetak Općinskih sudova koji se nalaze u županijama u Slavoniji, pa tako i od našičkog suda, požurnicu kojom je zamolila prekoredan upis stjecanja određenih prava na nekretninama, što je u korist njezinih klijenata, s ciljem da građanima ubrza odobravanje kredita. Iako u samoj banci ne žele komentirati taj slučaj, pa vjerojatno ni ne odobravaju što je dospio u javnost, u poslovnim krugovima može se čuti kako banka nije tražila ništa neobično što i inače ne traže od gruntovnog suda sami klijenti svake banke kako bi žurnim upisom što prije ostvarili svoje egzistencijalno pitanje, sklopili ugovor o kreditu i kupili nekretninu.

Gruntovnica
Da je u pitanju uobičajena praksa po kojoj se može tražiti prekoredan upis koji onda sudovi u opravdanim situacijama odobravaju, potvrđuju nam i u gruntovnici zagrebačkog Općinskog suda, a situacija u kojoj se i dalje danima čeka na zemljišno-knjižne (zk) upise stvara nevolje i građanima i poslovnim ljudima. Dok stručnjaci tvrde da hrvatski zakoni ne isključuju mogućnost da se podnese požurnica, suprotne tome, predsjednik našičkog suda Kuric smatra da je Zagrebačka banka tražila uvredljivu stvar za koju navodi da je po hrvatskim zakonima zabranjena te je o toj, kako kaže za Poslovni dnevnik, nedoličnoj požurnici, izvijestio predsjednika Županijskog suda u Osijeku. “Napisao sam vrlo kratko i oštro pismo banci, a o tome sam izvijestio predsjednika Županijskog suda u Osijeku. Smatrao sam da je to što traže nedolično i u stvari na neki način uvredljivo jer netko pokušava za sebe postići nešto što bi mu trebalo biti poznato da zakonom nije dozvoljeno. Sudovi ne smiju ni jednoj stranci davati nikakvu prednost. Sudovi moraju postupati po redoslijedu kako primaju predmete u rješavanje. Međutim, banka je to zakitila i tražila je da u njihovim predmetima u interesu lokalne sredine u kojoj i mi radimo određenim njihovim klijentima damo prednost tako što će se preko reda uzimati njihovi predmeti radi upisa pojedinih prava, uglavnom u gruntovnicima”, kaže Kuric.

Protuzakonito
Stručnjaci, koji su tražili da ih ne imenujemo, tvrde da Zagrebačka banka nije tražila ništa uvredljivo, već je radila u interesu klijenata kako bi što prije riješili stambeno pitanje kreditom. Ne treba posebno isticati kako su negativno u okviru struke odjeknuli argumenti predsjednika suda koji je požurnicu odbio kao protuzakonit zahtjev. Naši izvori navode da požurnice nisu zabranjene po hrvatskim zakonima te da stranke mogu uvijek predložiti prekoredni gruntovni upis pa u ovom slučaju prepoznaju da se banka bavila unaprjeđenjem sustava prema svima onima kojima je u rješavanju stambenog pitanja prepušteno da se sami bore sa sporim i neučinkovitim pravosudnim sustavom koji se, kad su gruntovnice u pitanju, percipira jednim od važnijih sudbenih žarišta korupcije. U cijelosti je dozvoljeno, potvrđuje nam više stručnjaka, tražiti požurenje u svim postupcima kada postoje opravdani razlozi da se dobije prednost. To znači da građani kojima gori pod nogama mogu tražiti prioritet u rješavanju svoga zk predmeta, a predsjednik suda je taj koji ocjenjuje kome treba dati prednost. Pritom kažu kako nema razlike požuruje li banka uime građana ili oni pojedinačno.
“Da je banka dobila potvrdan odgovor, ne bi se radilo o tome da joj je sud dao privilegiran položaj jer to banka nije ni radila zbog svojih interesa nego zbog učinkovitijeg zadovoljavanja interesa svojih klijenata”, zaključuje jedan stručnjak. Prema Kuricu, taj je sud jedan od najučinkovitijih u državi, a donedavno je tako bilo i u gruntovnici.
“Ministarstvo pravosuđa nam ne dozvoljava da zaposlimo ljude koji nam nedostaju jer je polovica zaposlenih u gruntovnici angražirana izvan suda na zk ispravcima. Upis, inače, prosječno traje 15 do 20 dana”, objašnjava Kuric.