U listopadu prošle godine započela je faza analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno proces tzv. screeninga. Otvaranjem screeninga Hrvatska je ušla u još jednu ozbiljnu fazu na putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Iako pravi pregovori o članstvu tek predstoje, nužan preduvjet je prolaženje kroz proces screeninga. Paralelno s procesom screeninga nastavljaju se bilježiti i druge aktivnosti koje Hrvatsku drže u eurointegracijskim procesima. To se, primjerice, odnosi na aktivnosti u svezi s pretpristupnim fondovima Europske unije. U tom kontekstu važno je spomenuti da su krajem siječnja potpisani prvi memorandumi financijske pomoći za dva projekta koji će se sufinancirati iz ISPA programa (koji je namijenjen za investicije u sektoru prometa i zaštite okoliša) u bespovratnom iznosu višem od 50 milijuna eura.

ISPA će biti iskorištena
Očekuje se odobrenje još jednog projekta, čime bi Hrvatska gotovo u potpunosti iskoristila ISPA fond, kao prvi od dostupna tri pretpristupna programa. Europska komisija je još krajem veljače doznačila pet milijuna eura predujma odobrenih sredstava iz ISPA programa, čime je započeo i stvaran dotok novca. Međutim, dok su sredstva iz ISPA fonda već ugovorena, tek se privodi kraju proces pripreme korištenja SAPARD fonda koji ionako kasni u odnosu na prvotno planirane rokove. SAPARD program za Hrvatsku traje samo u 2006. godini. Njegova osnovna namjena je pomoć pri uvođenju pravne stečevine EU na području Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) te drugih potrebnih intervencija i mjera za razvoj ruralnih područja. Financijska sredstva predviđena su u visini 25 milijuna eura iz proračuna EU te dodatnih 13,3 milijuna eura nacionalnih sredstava. Budući da djeluje na principu sufinanciranja, SAPARD nudi najveće mogućnosti poduzećima u pretpristupnim fondovima, ali isključivo na području poljoprivrede i prehrambene industrije te uz stroge, zahtjevne i birokratizirane uvjete. SAPARD agencija za provedbu SAPARD programa formalno je ustrojena u veljači unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ali da bi profunkcionirala, uz nacionalnu koju je već dobila, mora dobiti i EU akreditaciju (najvjerojatnije do početka ljeta). Tek nakon akreditacije raspisat će se javni natječaj s rokovima i uvjetima za podnošenje prijava za sudjelovanje u postupku natječaja. Nabrajanje uvjeta natječaja i dozvoljenih mjera ulaganja koje se mogu sufinancirati od SAPARD fonda ovdje nije potrebno, stoga se potencijalni korisnici za detalje i vođenje projekata mogu obratiti ili konzultantskim kućama ili mogu konzultirati vodič za korištenje SAPARD programa. SAPARD vodič za korisnike te Pravilnik o provedbi SAPARD programa javno su predstavljeni sredinom ovoga mjeseca na radionici Ministarstva poljoprivrede.

SAPARD za veće “igrače”
Iskustva zemalja koje su koristile SAPARD ukazuju da je taj program koristio većim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačkoj industriji, što će vjerojatno biti slučaj i u Hrvatskoj. Međutim, za Hrvatsku je važno naglasiti da potencijalni korisnici koji nisu isključivo u privatnom vlasništvu, koji nisu u sustavu PDV-a, koji nemaju podmirene financijske obveze prema državnom proračunu, a u nekim slučajevima ni korisnici s EU izvoznim brojem ni velika poduzeća nemaju pravo prijaviti projekt na natječaj.

SAPARD: Niska razina iskorištenosti
Ako je suditi prema iskustvima drugih zemalja, upitno je koliko dobru iskorištenost sredstava SAPARD programa može očekivati Hrvatska. Kašnjenje u izradi administrativnih procedura i ustrojstva sustava, nedostatna educiranost i zainteresiranost korisnika, nespremnost za ispunjavanje visokih zahtjeva koji se postavljaju pred njih, neiskustvo administracije i korisnika u korištenju toga programa te mogući nedostatak kvalitetnih projekata mogu se negativno odraziti na iskorištavanje sredstava. Razina iskorištenosti SAPARD sredstava u drugim zemljama nije bila na zavidnoj razini, čega i Hrvatska mora biti svjesna.