Osigurat će se kapital za najbolje znanstvenike i doći će do bitnoga pada prolaznosti projekata, rekao je ovih dana na konferenciji o nacionalnom inovacijskom sustavu ministar Dragan Primorac. Izvrsnost je postala u hrvatskom visokoobrazovnom i znanstvenom sustavu postulat koji će se braniti na sve načine ako zatreba.

Naime, aktualni bunt studenata na hrvatskim sveučilištima, koji bi, barem teoretski, mogla ugušiti i policija, započeo je upravo zbog kategorije “izvrsnosti”. Ministar Primorac brani stav da će visoko školstvo biti besplatno za izvrsne studente, a prosvjednici traže da bude besplatan za sve redovne studente. Je li realno očekivati da će uskoro i znanstvenici u prosvjede jer ih se dijeli na izvrsne i one ostale, za sada nije poznato. Izvrsnost sama po sebi nije ništa loše, naprotiv. No problem je što je u biti riječ o pojmu koji je po prirodi stvari diskrecijski. Što ako se sveučilišni profesori solidariziraju s buntovnicima te svim svojim studentima podijele same petice i svi imaju jako visok prosjek? Hoće li ih to učiniti izvrsnima? Da, u birokratskom smislu, no u svakom drugom ostat će ono što jesu. Što god to bilo. No u vezi sa znanošću i financiranju znanstvenih projekata izvrsnost se može vrlo lako procijeniti, ne ocjenama mentora i raznih komisija i povjerenika, nego tržišnom logikom. Što više patentiranih izuma dođe od nekog znanstvenika ili instituta, on je uspješniji. Da nešto u hrvatskom znanstveno-inovacijskom sustavu ne štima, potvrdio je na istoj konferenciji i predstavnik Svjetske banke u Hrvatskoj Andreas Horvai. On je istaknuo činjenicu koja je poznata svakom imalo upućenom u znanost. U Europi svaki drugi znanstveni projekt završi prijavom patenta. U Hrvatskoj je situacija takva da znanstveni projekt rezultira prijavljenim patentom tek u svakom šestom slučaju. Jesu li naši znanstvenici manje inovativni ili snalažljivi? Problem je prije u onima koji odabiru, financiraju, naručuju i kontroliraju znanstvene projekte. Spoj znanosti i gospodarstva je neizbježan za svako gospodarstvo koje želi prosperirati. Monopol nad inovacijama je preduvjet tehnološke nadmoći i društvenog blagostanja, a za to su potrebni izvrsni znanstvenici, izvrsni studenti i, dakako, izvrsni ili barem vrlo dobri političari. Prema podacima koje je iznio ministar Primorac, Hrvatska je od 2001. u 315 znanstvenih projekta uložila 115 milijuna kuna. Neki tvrde da se u takve projekte godišnje ulaže oko 25 milijuna kuna, čime je ukupna brojka znatno veća. No bez obzira na iznos, riječ je o velikim sredstvima s minimalnim outputom, barem onim mjerljivim.