Nakon nesretne pogibije policajca Ivana Grbavca i ranjavanja njegovih kolega tijekom intervencije zbog pljačke Raiffeisen banke, Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Iako se u medijima uglavnom govori u ovlastima prema kojima bi policajac mogao privremeno oduzeti vozilo ili mobitel građanima, pomalo se gubi iz vida činjenica da je prije mjesec dana policija pokrenula još jedan važan projekt usmjeren na sasvim drugu stranu. Naime, udar policije reorganizacijom u prvom redu bi se trebao usmjeriti na organizirani kriminal.

Suradnja s tužiteljstvom
Stoga je Ravnateljstvo policije pokrenulo 300.000 eura vrijedan projekt “MATRA long” koji kao drugu fazu reorganizacije kriminalističke policije provodi u suradnji s nizozemskom policijom. Na otvorenju je ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan naglasio da je dobra suradnja policije i tužiteljstva osnovni preduvjet dobrog rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije. No kako se oni mjere pravomoćnim osuđujućim presudama, rezultati su uporno izostajali jer je za organizirani kriminal više od 97 posto presuda oslobađajuće. To bi se trebalo promijeniti do prosinca iduće godine, a Ravnateljstvo, Uprava kriminalističke policije te USKOK provest će 11 edukacija i tri studijska putovanja. Kako kaže voditelj projekta i načelnik Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala Tihomir Kralj, osnovni cilj projekta je usmjeravati rad kriminalističke policije po kriminalističko-obavještajnom modelu, onom na kojem se temelje policijski sustavi europskih zemalja. No sve to može se efikasno pokrenuti nakon donošenja očekivanoga novog Zakona o kaznenom postupku (ZKP), prema kojem policija i tužiteljstvo dobivaju nove ovlasti i nadležnosti, posebne vezano uz istragu. Naime, prema novom ZKP-u odgovornost za uspjeh kaznenog postupka bit će na tužiteljstvu i policiji, pa je stoga nužna njihova ozbiljnija suradnja u borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije. Sama policija trebala bi prijedlogom novog zakona o svojim ovlastima dobiti i stroži nadzor. Ako policajac iskoristi neku od novih ovlasti, o tome bi odmah morao izvijestiti nadređene, a osobi od koje je, primjerice, uzeo vozilo ili mobitel izdati odgovarajuću potvrdu navodeći razlog uporabe. Ta osoba ima i pravo naknade troškova.

Pucanje u bjegunca
U predloženom zakonu većinom su ugrađene dosadašnje odredbe o postupanju policije iz sadašnjeg Zakona o policiji. Nacrt zakona predviđa dva slučaja u kojima se policiji daje posebna ovlast za uporabu vatrenog oružja. Jedan je ako na drugi način ne može uhititi osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje je predviđeno deset godina zatvora ili ako nikako drukčije ne može spriječiti bijeg osumnjičenika, optuženika ili osuđenika za takve teške zločine. Zakon propisuje i odredbe o zaštiti policajaca nakon uporabe sredstva prisile. Osobni podaci takvih policajaca su tajni, a Ministarstvo će im osigurati pravnu pomoć i nakon što mu prestane radni odnos.

Sve ovlasti policije

Raspisivanje nagrada
Prema predloženom zakonu, policija ima ukupno 25 ovlasti. Među njima su najvažnije prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka. Slijede provjera i utvrđivanje identiteta, prikupljanje obavijesti od građana, dovođenje i privođenje, traganje, ograničavanje slobode kretanja, pregled osoba i premetačina prostorija.

Korištenje sile
Posebno detaljno u nacrtu je propisana uporaba 13 dopuštenih sredstava prisile, od tjelesne snage preko suzavca, palice do eksplozivnih sredstava te vatrenoga i posebnog oružja.