Ekološke promjene širom svijeta mogle bi izbrisati s lica Zemlje neka od svjetski najpoznatijih turističkih odredišta. I kao da erozija svjetske ekonomije nije dovoljna da potisne interes za putovanjima ove godine, neka od najatraktivnijih odredišta širom svijeta suočavaju se još jezovitijim scenarijima: potonućima, otapanjima ili doslovce nestajanjem sa lica Zemlje. Zahvaljujući globalnom zatopljenju, ali i devastaciji, neke destinacije poput dalekog nam Galapagosa, ali i naše lijepe dalmatinske obale, osuđeni su na polagano nestajanje.

Velik broj turista
Prema nekim procjenama ugroženost Maldiva procjenjuje se na 490 milijuna dolara. Maldivi, taj splet otočića u Indijskom oceanu, prostiru se metar iznad razine oceana i znanstvenici s razlogom strahuju kako bi do 2050. godine mogli u potpunosti biti potopljeni. Sve se čini kako 63 milijuna dolara uloženih 90-ih godina prošloga stoljeća nisu riješili taj problem. Vlada Republike Maldivi u pregovorima je da preseli svih 386 tisuća stanovnika na Šri Lanku, Australiju ili Indiju. Takav potez označit će definitivan kraj maldivske turističke industrije. Maldive je godišnje posjećivalo više od 600.000 ljudi što je Republici Maldivi donosilo 30 posto bruto nacionalnog dohodka. Republika Maldivi i njeni očaravajući otoci mogli bi u potpunosti potonuti već 2050. godine. Zbog velikog turističkog prometa, zakiseljenosti oceana i podizanja temperature vode, 350.000 kvadratnih kilometra Velikog koraljnog grebena u Australiji sužava se na sve manje i manje područje. Kako bi usporili eroziju, nadležni organi Velikog koraljnog grebena nametnuli su granicu brodskih prolazaka i zabranili ulaz u neka od područja velikim kruzerima. Sve ove mjere poduzete do sada nisu imale neki velik utjecaj na greben. U siječnju ove godine Institute of Marine Science zaključio je kako se od 1990. godine prirodni koraljni rast smanjio za 14 posto. Stručnjaci procjenjuju kako će do 2050. godine temperatura vode rasti za 1,5 stupanj čime će greben izgubiti 95 posto svojih živih koralja. Oko 15.000 penjača koji svake godine posjete Kilimandžaro čini tu velebnu planinu jednom od najpoznatijih tanzanijskih odredišta za penjanje. Ledenjaci koji je pokrivaju drastično se smanjuju i od 1912. godine već je izgubljeno 84 posto leda koji danas prekriva manje od dva i pol četvorna kilometra. Znanstvenici vjeruju kako bi ledenjaci u potpunosti mogli nestasti do 2020. godine odnoseći sa sobom mnogo više od ledene površine – glavninu turističkog tanzanijskog prihoda. Rezultati tih predviđanja donijeli su Tanzaniji veći priljev turista nego ikada prije. Neki od turista kombiniraju razgledavanje sa fotografiranjem pokušavajući olakšati tanzanijskim vlastima problem, dok se Abercrombie & Kent, kompanija koja organizira luksuzna putovanja širom svijeta, odlučila dostaviti uređaje za kontrolu vremenskih uvjeta na različite strane stijene. Švicarskoj kao i Tanzaniji ozbiljno prijeti globalno zatopljenje. Više od 8 milijuna ljudi godišnje doputuje u Švicarsku, mnogi od njih s jednim razlogom – skijanje u švicarskim Alpama. Zbog učinka globalnog zatopljenja procjenjuje se kako bi do 2100. godine moglo nestati oko 40 posto skijaških odredišta. Zatopljenjem su posebno ugrožena niža područja Alpa tako da su se vlasnici već sada okrenuli umjetnom zasnježivanju kako bi prebrodili sezonu.

Prodano za jedan franak
Jedan od vlasnika skijaškog kompleksa u Ernenu prodao je prošle godine svoje skijalište britanskom biznismenu za jedan švicarski franak. InterContinental Davos, 125 milijuna težak luksuzni hotel sagrađen na prelijepoj lokaciji s koje se prostire pogled na najveći skijaški resort u Švicarskoj, Davos, planira otvoriti svoja vrata 2011. godine. Stilli Park AG., vlasnici resorta, već planiraju kako će dodati nove atrakcije koje ne zahtijevaju snijeg kao što su sportski objekti i spa. Broj posjetitelja koji posjećuju otočja Galapagos u Ekvadoru povećao se od 1990. godine sa 40.000 na 180.000 dok je zračni promet otoka na kojem je Charles Darwin razvio svoju teoriju evolucije, od 2001. porastao 193 posto. Izgleda kako će ove godine na 200. obljetnicu Darwinova rođendana ti trendovi oscilirati. Znanstvenici smatraju kako je Galapagos najčišće svjetsko biološko okruženje, te su stoga ozbiljno zabrinuti kako će promet utjecati na životne oblike otoka. U pitanju su životi 39% životinjskih vrsta, 50% morskih i 50% biljnih vrsta kojima pojačan promet i te kako ugrožava egzistenciju. Kako bi zauzdao problem, Ekvador razmišlja o ograničavanju godišnjeg posjeta turista i postavljanje cijene ulaska na Galapagos na više od 300 dolara. I hrvatskoj obali, smatraju stručnjaci, prijeti opasnost. Od 90-tih godina na ovamo broj turista popeo se sa 5 milijuna na 11 milijuna godišnje. Kako bi povećala prihod svojih priobalnih sela, Hrvatska je poticala strana ulaganja tih mjesta. Prošle je godine hrvatska vlada odlučila promijeniti svoj stav donošenjem novog seta zakona kojim od vlasnika vila zahtijeva prijavu prebivališta kao i registraciju tvrtke, što je proces koji može trajati i godinu dana. Stranim investitorima bila je to još jedna u nizu prepreka koja sada ozbiljno prijeti turizmu od kojega Hrvatska u svoju blagajnu godišnje pospremi 12 posto BDP-a. Hrvatsku ne treba posebno brinuti ekološka prijetnja. Ona se kvalitetno zna i sama uništiti.