Hrvatska i Bosna i Hercegovina u sljedećih će mjesec dana zaključiti sporazum o međusobnom izručenju optuženika i osuđenika, tvrdi zamjenik ministra pravde BiH Jusuf Halilagić. Naime, sada osuđeni za kaznena djela u jednoj od dvije države često izbjegavaju služenje kazne bijegom preko granice i na temelju posjedovanja dvojnog državljanstva. Nakon sastanka u Zagrebu, na kojemu se raspravljalo o tom problemu, Halilagić je za “Dnevni avaz” kazao kako će sporazum biti potpisan u idućih mjesec dana, a potom se očekuje njegova ratifikacija.

Sanaderova inicijativa
Nakon tih riječi čini se da mogućnost izručivanja vlastitih državljana i traženja izručenja od drugih država više nije daleka budućnost. Za sada zemlje regije rade na sporazumima koji bi pokrivali korupciju i organizirani kriminal. Optuženici za ratne zločine, čini se, nisu u prvom planu.Ideja o ekstradiciji stara je petnaestak godina, a potekla je iz krugova nevladinih organizacija u regiji. U Hrvatskoj ju je prošle godine aktualizirao premijer Ivo Sanader nakon blamaže s bijegom u Bosnu i Hercegovinu riječkoga kirurga Ognjena Šimića, osuđenog zbog mita i korupcije. Radi se na omogućavanju izručivanja vlastitih državljana, kao i njihovo potraživanje od drugih zemalja da ih izruče domovini, a tiče se Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, i to za specifična djela korupcije i organiziranoga kriminala, kazao je ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

Nužna promjena Ustava
“Dvije su pretpostavke da bi se to moglo realizirati. Prvo, Hrvatska treba promijeniti Ustav i, drugo, treba sklopiti bilateralne ugovore s državama – najčešće će biti riječi o državama regije, dakle o Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Na oba plana nešto se radi. Hrvatska ionako mora promijeniti Ustav radi pristupa Europskoj uniji”, kaže Šimonović. Podsjeća da je među obvezama država članica Europske unije prihvaćanje europskih uhidbenih naloga, dakle prihvaćanje obveza izručivanja svojih državljana u druge države članice Europske unije. “Kad se mijenja Ustav, treba ostaviti mogućnost da se osim u druge države članice EU, hrvatske državljane može izručivati i u druge države i isto tako potraživati državljane drugih zemalja ako oni trebaju biti izručeni Hrvatskoj. To bi se odnosilo na one države s kojima se potpišu bilateralni ugovori. U tijeku su razgovori sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na zaključivanju bilateralnih ugovora koji bi se odnosili na izručivanje za specifična djela korupcije, odnosno organiziranoga kriminala” rekao je ministar Šimonović. Bosna i Hercegovina od Hrvatske traži izručenje bivšeg člana predsjedništva Ante Jelavića, a Hrvatska traži izručenje riječkog kirurga Ognjena Šimića. On je osuđen u Hrvatskoj na devet godina zatvora zbog korupcije, ali je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu. Tamo ga od izručenja Hrvatskoj štiti bosansko-hercegovačko državljanstvo, koje Šimić ima uz hrvatsko državljanstvo. I u Jelavićevom slučaju sličan je model ‘legalnog bijega’ jer i on posjeduje oba državljanstva. Svaka od država regije ima više svojih “Šimića i Jelavića”, pa bilateralni sporazumi o izručivanju više nisu daleka budućnost. I dalje ostaje otvoreno pitanje osumnjičenika za ratne zločine, koji neće biti pokriveni ugovorima, kada se jedanput potpišu.

Nepoznat broj bjegunaca

U zatvor bez pristanka
Ugovor o provedbi odluka u kaznenim predmetima značio bi da hrvatske vlasti, odnosno vlasti BiH, osuđenika mogu smjestiti u zatvor na izdržavanje kazne i bez njegova pristanka, što je do sada bilo obvezno. Nakon okončanja pregovora s Hrvatskom, vlasti BiH navodno se spremaju sličan sporazum uskoro ponuditi i Srbiji.

Bosanski bjegunci u Hrvatskoj
Prema podacima kojima raspolažu vlasti BiH, u Hrvatskoj se nalazi 14 osoba kojima su bosanskohercegovački sudovi izrekli pravomoćne presude. “To nije konačna brojka. Uvjereni smo kako je takvih slučajeva daleko više”, kazao je JusufHalilagić.