Prema postojećim zakonima moguće je da imamo tvrtke bez zaposlenih i da su one aktivne, imaju prihode, rashode, stvaraju dobit ili gubitke i podnose sve financijske i statističke izvještaje kao i tvrtke sa zaposlenim osobljem. Svaki četvrti poduzetnik u proteklom razdoblju od 2003. do 2008. godine poslovao je bez zaposlenih. Poslovati bez zaposlenog osoblja nije samo hrvatska nego i praksa u državama članicama Europske unije.

I veliki bez radnika
Bez zaposlenog osoblja poslovalo je u prvih devet mjeseci 2008. godine 20.944 poduzetnika, koji su ostvarili 9,2 milijarde ukupnog prihoda, 10,3 milijarde ukupnih rashoda te 1,1 milijardu bruto gubitka (prihodi minus rashodi) i investirali 5,1 milijardu kuna u dugotrajnu imovinu. U ukupnim postignutim rezultatima poduzetnika obveznika poreza na dobit u razdoblju siječanj-rujan sudjelovali su poduzetnici bez zaposlenih sa sljedećim udjelima: u broju poduzetnika 25 posto udjela, u ukupnim prihodima 1,7 posto udjela, u ukupnim rashodima 2,1 posto udjela i u investicijama 10,2 posto udjela. Poduzetnika bez zaposlenih koji su poslovali s bruto dobiti bilo je 9037 i oni su ostvarili bruto dobit (ukupni prihodi minus ukupni rashodi) od 2,2 milijarde kuna. Većina je poduzetnika bez zaposlenih, njih 11.907 ili 56,9 posto, poslovala bruto gubitkom jer su rashodi bili veći od prihoda za 3,3 milijarde kuna pa su svi poduzetnici bez zaposlenih negativno poslovali s ostvarenim bruto gubitkom od 1,1 milijarde kuna. Zanimljivo je napomenuti da nisu samo mali poduzetnici koji posluju bez zaposlenih nego je među njima u devet mjeseci 2008. godine bilo i 24 srednje velika i sedam velikih poduzetnika. Srednje veliki i veliki bez zaposlenih poslovali su s neto dobiti 0,3 milijarde kuna, dok su mali poduzetnici imali ukupno 1,4 milijarde neto gubitka. Postavlja se pitanje kako mogu srednje veliki i veliki poduzetnici poslovati bez zaposlenih radnika. Odgovor je vrlo jednostavan, jer se u tom slučaju angažiraju radnici koji se vode kod drugih poslodavaca i za njihov rad plaća se usluga. Podaci za devet mjeseci 2008. godine o poslovanju obveznika poreza na dobit bez zaposlenih po djelatnostima vrlo su reprezentativni i za protekla razdoblja. Najviše poduzetnika bez zaposlenih bilo je u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnim uslugama, njih 7998 ili 38,2 posto ukupnog broja poduzetnika bez zaposlenih. Slijede poduzetnici koji su registrirani u trgovini, kojih je bilo 5567 ili 26,6 posto od ukupnog broja poduzetnika bez zaposlenih. Znatan udjel imaju još prerađivačka industrija i građevinarstvo. U prerađivačkoj industriji je u devet mjeseci 2008. godine poslovalo 1965 poduzetnika, odnosno 9,4 posto, a u građevinarstvu ih je bilo 1851, odnosno 8,8 posto ukupnog broja poduzetnika obveznika poreza na dobit bez zaposlenih.

Neki ipak u dobiti
U poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama od ukupnog broja poduzetnika bez zaposlenih njih 39,8 posto ili 3185 ostvarilo je bruto dobit, dok je njih 60,2 posto ili 4813 imalo bruto gubitak tako da je ta djelatnost ukupno imala 1,5 milijardi kuna bruto gubitka. U trgovini približno pola poduzetnika bez zaposlenih ostvarilo je bruto dobit, dok je pola ostvarilo bruto gubitak. Bruto dobit ostvarilo je 2733 poduzetnika (49,1 posto), dok je 2834 (50,9 posto) ostvarilo u devet mjeseci 2008. godine bruto gubitak pa je ukupan saldo svih 5567 poduzetnika trgovaca bio pozitivan rezultat, odnosno bruto dobit 237 milijuna kuna. Poduzetnici bez zaposlenih koji su registrirani u prerađivačkoj industriji ostvarili su ukupan pozitivan financijski rezultat – bruto dobit od 118 milijuna kuna. Rezultat je to poslovanja 969 poduzetnika koji su poslovali s bruto dobiti te 996 poduzetnika koji su imali bruto gubitak u devet mjeseci 2008. godine. Poduzetnici u građevinarstvu također su u istom devetomjesečnom razdoblju 2008. ostvarili bruto dobit od 72 milijuna kuna, što je rezultat ostvarene bruto dobiti kod 714 poduzetnika i bruto gubitka kod 1137 poduzetnika. U strukturi hrvatskoga gospodarstva važno mjesto zauzima turizam, odnosno djelatnost hotela i restorana, u kojoj je u devet mjeseci poslovalo 1033 poduzetnika bez zaposlenih, od kojih je 318 poslovalo s bruto dobiti, a 715 s bruto gubitkom, pa je ukupan rezultat bio bruto gubitak te branše od 65 milijuna kuna. Poduzetnici bez zaposlenih također vode brigu o budućem razvoju te investiraju u dugotrajnu imovinu.

Tako je u devet mjeseci 2008. od ukupnog broja poduzetnika njih 3364 ili 16,1 posto investiralo u dugotrajnu imovinu. Za dugotrajnu imovinu izdvojeno je 5,1 milijardu kuna, što je 10,2 posto ukupnih ulaganja svih 83.911 aktivnih poduzetnika obveznika poreza na dobit u devet mjeseci 2008. godini. U odnosu na devet mjeseci prethodne 2007. poduzetnici bez zaposlenih uložili su 169 milijuna kuna više, što je povećanje ulaganja za 3,4 posto. Poduzetnici iz građevinarstva, trgovine te poslovanja s nekretninama i poslovnim uslugama ukupno su u dugotrajnu imovinu izdvojili 4,4 milijarde kuna ili 86,2 posto investicija poduzetnika bez zaposlenih. Najveći udjel u ukupnim investicijama poduzetnika bez zaposlenih ostvaren je kod poduzetnika u djelatnosti poslovanja s nekretninama i poslovnim uslugama, čak 59,5 posto ili 3,1 milijardu kuna. Poduzetnici bez zaposlenih – građevinari izdvojili su za dugotrajnu imovinu 909 milijuna kuna, što je 17,7 posto ukupnih ulaganja, a u istom razdoblju trgovci bez zaposlenih investirali su u dugotrajnu imovinu 460 milijuna kuna ili 9 posto ulaganja svih poduzetnika bez zaposlenih. Poduzetnici iz svih ostalih djelatnosti investirali su svega 13,8 posto ukupnih ulaganja ili 0,7 milijardi kuna. Zaključimo na kraju, u proteklim godinama svaki četvrti poduzetnik poslovao je bez zaposlenih. Poslovanje te grupacije poduzetnika nije bilo uspješno jer su u posljednjih šest godina poslovali s bruto gubitkom. S obzirom na pogoršane uvjete poslovanja koji su nastupili krajem 2008. i koji se očekuju i u 2009. godini, možemo konstatirati da je velika vjerojatnost da će ta grupacija poduzetnika i u 2009. ostvariti bruto gubitak.