Kineski dužnosnici otkrili su da je ta država tajno povećavala svoje zlatne rezerve od 2003. godine, potvrdivši tako višegodišnje špekulacije o tajnoj kineskoj kupovini zlata. Šef Državne uprave za devizne rezerve Hu Xiaolian otkrio je da je Kina povećala svoje zlatne rezerve za 454 tone na ukupno 1054 tone.

Na odgovor tržišta o kineskoj “strasti” prema zlatu nije trebalo dugo čekati: cijena unce zlata poskočila je u petak ujutro za 1 posto, na malo više od 912 dolara. Prema kalkulacijama, trenutna vrijednost kineskih rezervi zlata iznosi 30,9 milijardi dolara. No, koliko god zvučale impresivno, vrijednost kineskih rezervi zlata iznosi tek 1,6 posto ukupnih deviznih rezervi, a u odnosu na američke zlatne rezerve, inače najveće na svijetu, kineskih 1054 tone tek su desetina američkih. Za usporedbu, Europska središnja banka svojim članicama preporuča držanje 15 posto vrijednosti zlata u odnosu na ukupne devizne rezerve. Inače, samo 6 država na svijetu čuva u svojim trezorima više od 1000 tona zlata, a Kina je na 5. mjestu. Potvrda kupovine najvjerojatnije će potaknuti tržišne špekulacije o sposobnosti kineskog trošenja tamošnjih golemih deviznih rezervi koje iznose gotovo 2 bilijuna dolara. Poznavatelji tržišta zlata izjavili su Reutersu da je Kina zlato kupovala iz više izvora, uključujući i domaće. Osim državnih izvora, ne treba zanemariti ni određenu količinu zlata koju je svjetskom tržištu posljednjih godina ponudio Međunarodni monetarni fond. Osim na međunarodnom tržištu, dobar dio zlata kupljen je na domaćem tržištu jer je Kina najveći svjetski proizvođač zlata, a tamošnje zakonodavstvo zabranjuje izvoz zlatnih poluga. Samo prošle godine Kina je proizvela 282 tone zlata, a procjenjuje se da je četvrtina te količine završila u državnim trezorima. Poznavatelji tržišta tvrde da se Kina neće zaustaviti na ovoj količini, a neke procjene kreću se i do dodatnih 4000 tona.