Dok se u Hrvatskoj smanjuje naknada autorima glazbenih djela za polovicu, Europski parlament usvaja zakon koji za 20 godina produžava vrijeme ‘naplate’ glazbe

Dok su domaći i strani autori glazbenih djela pred smanjivanjem svojih prava na teritoriju Hrvatske, Europski parlament u prošlog je tjedna izglasao produžetak autorskih glazbenih prava na 70 godina. Time je značajno produlje od dosadašnjih 50 godina, ali ipak se radi o manjem razdoblju no što je predlagala Europska komisija. Glasanje se vremenski podudarilo s postupnim približavanjem isteka prava na tantijeme za glazbenike poput preostalih članova grupe Beatles i Rolling Stonesa. Na njihovu nesreću, te su mjere, koje je EP u Strasbourgu usvojio s 377 glasova ‘za’ i 178 glasova’protiv’, zasad prošle tek prvo čitanje i budu li u konačnici usvojene, odnosit će se samo na nova djela.

Prvi prijedlog
Europska komisija predložila je prošle godine produžetak autorskih prava glazbenika na 95-godišnje razdoblje, čime bi se osiguralo da glazbenici ne dožive istek svojih autorskih glazbenih prava. Irski zastupnik u EP-u Brian Crowley, koji je taj plan predstavio u Parlamentu, kazao je da se prilikom postizanja kompromisnog rješenja o trajanju prava u razdoblju od 70 godina moralo uzeti u obzir otpor nekih članica EU i stvaranje uvjeta za postizanje sporazuma. Da bi stupio na snagu, prijedlog mora biti formalno usvojen u Parlamentu i zemljama članicama. Prema postojećim EU zakonima, snimljene glazbene izvedbe ostaju zaštićene maksimalnih 50 godina. U tom razdoblju izvođači, glazbenici i pjevači dobivaju tantijeme svaki puta kada se njihovo djelo javno izvodi.

Zadiranje u prava
Dok umjetnici na europskoj razini doživljavaju povećanje svojih prava, hrvatski Akcijski plan za turizam je plan za uništenje hrvatskih glazbenih umjetnika, poručili su nedavno hrvatskih glazbenici. Odlukom o smanjenju naknade uz uvođenje maksimalnog iznosa koje jedno poduzeće može platiti, grubo se zadire u autorska i srodna prava koja su privatna, te kao takva Ustavom zajamčena, istaknuli su glazbenici. Neka nam hotelijeri pošteno plate glazbu ili neka je ugase, rekao je u ime hrvatskih glazbenika Paolo Sfeci. Predsjednik Hrvatske glazbene unije Husein Hasanefendić Hus izrazio je ogorčenje što država intervenira u korist hotelijera, te cijelu priču nazvao pravnim nasiljem nad privatnim pravima. Međunarodna verzija ZAMP-a CISAC, putem svojeg predsjednika Robina Gibba , izražava posebnu zabrinutost glede Akcijskog plana. “Glazba je privatno vlasništvo autora koji imaju isključivo pravo dati odobrenje za njezino korištenje uz određenu naknadu. Takve su naknade – sporazumno ugovorene između korisnika glazbenih djela i Hrvatskog društva skladatelja glavni izvor prihoda za autore glazbenih djela. Potkopavanje zaštite autorskih prava koja autorima osigurava život, kao što to predlaže hrvatsko Ministarstvo turizma, imalo bi nepovratan štetan učinak” kaže Gibb.

raspodjela novca

Restorateri inzistiraju na smanjenju prava
Udruga hrvatskih restoratera je jednoglasna – neka se smanje autorska prava! Za ZAMP se, tvrde, ionako izdvaja velika količina novca. ‘Našim novcem se zarađuje dodatni kapital. Ionako jedan broja glazbenika dobiva uredno tantijeme, dok ostatak tamo dobiva neku siću, rekao je Miroslav Folnegović, predsjednik udruge hrvatskih restoranata. ‘Za čitav katalog od 800 pjesama, ja sam dobila naknadu za autorska prava 44 tisuće kn – po pjesmi 50 kn’, rekla je pjevačica Alka Vuica.