Vodeći ljudi domaće metalurške i elektroindustrije ponosno su prije koju godinu najavili da će Hrvatska biti jedna od svega desetak zemalja na svijetu, koja će imati tehnologiju za proizvodnju niskopodnog tramvaja.

Nije prošlo mnogo, a na ulicama Zagreba već vozi 109 tramvaja Crotram NT 2200. Iako je bio najavljivan kao najjači izvozni uspjeh suvremene Hrvatske, do sada tramvaji voze samo na 116 kilometra zagrebačkih tramvajskih pruga. Kako ZET u svojoj “sistematizaciji” ima 191 vozilo, očito je da će proizvodnja za domaće potrebe uskoro usahnuti. Evolucija tramvaja trebala je biti u niskopodni vlak, koji bi također trebao biti “vrhunski izvozni proizvod”. No dok je hrvatska industrija bila usmjerena na niskopodne pružne strojeve, susjedi su se specijalizirali za niskopodna cestovna vozila – autobuse. Tvrtka Vulović transport iz Kragujevca, koja je u smanjenoj veličini pandan ZET-u, pokrenula je suradnju s bjeloruskim MAZ-om u proizvodnji niskopodnih gradskih autobusa. Vulović je oformio BIK (Bus industriju Kragujevac), koji okuplja niz tvrtki na zajedničkom projektu. Za sada je napravljeno, na bjeloruskoj platformi i s njemačkim ključnim dijelovima, 60 autobusa na zemni plin za gradski promet u Kragujevcu. Ove godine očekuju se narudžbe za još dvjestotinjak, a pravi bingo bit će natječaj gradskog prijevoza u Beogradu, kojem će trebati oko 1500 autobusa. Vlasnik BIK-a najavljuje da je otvoren za suradnju sa svim tvrtkama iz Hrvatske, koje mogu ponuditi nešto za autobus. No BIK se u suradnji s Hrvatima ne zaustavlja samo na tome. U završnoj je fazi projekt niskopodnog minibusa koji BIK razvija u suradnji sa zagrebačkim Brodarskim institutom. Minibus bi svjetlo dana trebao ugledati sredinom iduće godine, a njegovi autori navode velik izvozni potencijal jer, kako navode, u svijetu ne postoji nešto slično. Za sada cijena toga zajedničkog proizvoda još nije poznata, no sigurno je da će to većinski biti hrvatsko-srpski proizvod. Sudionici iz Hrvatske i Srbije za sada su škrti na riječima o tom novom “yugiću” te nije poznato hoće li osim znanja stručnjaka Brodarskog instituta u projektu biti korištene usluge i nekih drugih domaćih tvrtki. No ono što nisu uspjeli svi europski političari možda će uspjeti tvrtki iz Kragujevca i zagrebačkom znanstvenom institutu – potpuno normalizirati gospodarski život u regiji. Nekadašnji automobil Yugo možda i nije bio vrhunski proizvod, no ne treba zaboraviti da su od njegove proizvodnje živjele tisuće ljudi u čitavoj bivšoj državi. U ovim kriznim vremenima sve većeg protekcionizma nov projekt možda i nije nešto na što se može samo odmahnuti rukom.