Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije (NBS) zatražio je, prilikom susreta s predstavnicima poslovnih banaka, da se zadrži kreditna aktivnost banaka na razini iz prosinca 2008. godine.

On je zatražio i da banke klijentima omoguće konverziju zajmova uzetih u inozemnim valutama u dinare. Ukoliko takav zahtjev bude prihvaćen, središnja banka Srbije spremna je dati komercijalnim bankama odgovarajuće olakšice. Uvjet za dobivanje olakšica je da banke, čiji su većinski vlasnici iz inozemstva, do kraja 2010. godine ne smanje plasman novca u Srbiju. Olakšice se, između ostalog, sastoje u tome što će banke biti oslobođene plaćanja obvezne rezerve za depozite iz inozemstva. Banke su dobile rok do 30. travnja da se izjasne o prijedlogu NBS kako bi se mjere mogle primjenjivati već u svibnju.

Iznošenje deviza
Pored spomenutih pogodnosti bankama će biti omogućeno da za regulatorne potrebe u kapital uključe obveze plaćanja prema inozemstvu do visine od 75 posto temeljnog kapitala. Banke koje prihvate uvjete Narodne banke Srbije moći će i kašnjenje u naplati potraživanja klasificirati prema naknadno ugovorenom datumu dospijeća. Središnja banka odlučila se na ovaj korak nakon što je uočeno kako pojedine banke u sve većoj mjeri iznose devizna sredstva iz zemlje, vraćajući ih matičnim bankama. Samo u siječnju iz Srbije je iznijeto 600 milijuna eura. U poslovnim bankama objašnjavaju kako su bile primorane na taj korak, jer su im prošle jeseni građani zbog staha od krize povukli milijardu eura sa štednih računa. Tada su bile primorane uzeti kratkoročne kredite od matičnih banaka kako bi održale tekuće poslovanje. Zbog odljeva deviza u inozemstvo ugrožno je kreditiranje srpskog gospodarstva, koje bez zajmova nije u stanju održati postojeću proizvodnju. Tamošnja poduzeća imaju obvezu ove godine inozemnim vjerovnicima vratiti 4,5 mlrd. eura. Jelašić je, prilikom boravka u Beču, zatražio od inozemnih banaka refinanciranje duga za što je dobio obećanje, ali ono još nije realizirano.

Državna pomoć
Vlada je, u međuvremenu, odlučila bankama odobriti 430 mil. eura za subvencionirane kredite na koje će kamatne stope biti upola niže od postojećih i kretat će se od 4 do 6 posto. Osim za proizvodnju krediti su namijenjeni i za potrošačke zajmove građanima, kojima će oni moći kupovati domaća trajna dobra, poput automobila i kućanskih strojeva. Više od polovice vanjskog duga Srbije odnosi se na gospodarstvo (oko 16 mlrd. dolara), dok su poslovne banke na drugom, a država na trećem mjestu.