Uz 2,7 milijardi eura, koliko je srpska Agencija za privatizaciju dosad uprihodila od prodaje društvenih poduzeća i državnoga kapitala, još je četiri milijuna eura ostvareno prodajom kroz natječaje, koja se obavlja mimo Agencije.

Tako je državni dioničarski fond prodajom vrijednosnih papira u vlasništvu države uprihodio 560 milijuna eura, dok je prodajom poduzeća u stečaju inkasirano 612 milijuna eura. Mimo Zakona o privatizaciji i Agencije za privatizaciju država je uprihodila dodatnih 2,9 milijardi eura. Država nema točan uvid u ukupan prihod ostvaren privatizacijom društvenih poduzeća jer revizorska služba, koju je osnovao parlament, postoji samo na papiru. Prema analizi pojedinih beogradskih medija razlika između registriranog i stvarnog prihoda iznosi čak dvije milijarde eura, za koje se ne zna kamo su završile. Prihod od privatizacije vladajuća struktura je godinama plasirala u potrošnju, kupujući naklonost birača u čestim izbornim procesima tako da najveći dio sredstava nije iskorišten za oporavak domaćega gospodarstva, pritisnutog nelikvidnošću – računi čak 59.000 poduzeća u blokadi. Od prihoda Agencije za privatizaciju najmanji dio, svega 20 posto, odnosno 600 milijuna eura, otišlo je u državni proračun jer je najveći dio sredstava potrošen za naknadu troškova samoj Agenciji, plaćanje savjetodavnih usluga te podmirenje vjerovnika, prema kojima su prodana poduzeća imala visoke dugove. Među najvećim dužnicima je poduzeće Robne kuće, koje je dugovalo gotovo 200 milijuna eura. Od 2,7 milijardi eura, koje je ostvarila Agencija za privatizaciju, na njezin račun uplaćeno je 2,15 milijardi eura, a 550 milijuna eura još nije u cijelosti naplaćeno jer su neka poduzeća prodana na rate, dok je 258,3 milijuna eura namijenjeno vjerovnicima. U čak 400 slučajeva prodaja društvenih poduzeća završila je neuspješno jer je Agencija zbog neispunjavanja obveza raskinula kupoporodajne ugovore.

Kupcima se prilikom raskida ugovora ne vraćaju sredstva koja je novi vlasnik uložio u kupljeno poduzeće. Ima slučajeva kada je Agencija morala, nakon sudskih presuda, nadoknaditi štetu kupcima. Najnoviji slučaj poništenja kupoprodajnih ugovora odnosi se na odluku Agencije da poništi kupnju šest poduzeća, koja je svojedobno kupio Mile Jerković, jedan od najvećih kupaca društvenih poduzeća. Za razliku od Jerkovića, krupniji domaći biznismeni nisu došli u tu opasnost iako se posljednjih dana podigla velika prašina o tome kako je Petar Matić dobio na dar od beogradskih vlasti 4,2 hektara zemljišta, na kojem je podigao najveći trgovački centar na Balkanu površine 130.000 četvornih metara. Pokazalo se da su pojedinim biznismenima povoljnu kupnju vrijedne društvene imovine omogućile političke stranke, koje su od njih dobivale financijsku potporu.

Činjenice

Prodaja Mobtela najuspješnija
Najveći iznos dobiven je prodajom Mobtela, koji je norveška kompanija Telenor platila 1,5 milijardi eura. Za prodaju ukupno šest domaćih banaka dobiveno je 780,5 milijuna eura.

Za 51 posto NIS-a 400 milijuna eura
Za 51 posto kapitala NIS-a uprihođeno je 400 milijuna eura, a za prodaju duhanske industrije Niš 380 milijuna. Prodajom robne kuće Beograd inkasirano je 360 mil., a DDOR-a Novi Sad 220 mil. eura.