Austrijska bankarska grupacija Erste kreće u sekundarnu ponudu vrijednosnih papira. Riječ je o već ranije najavljenoj kombiniranoj ponudi prava i dionica, čime Erste želi prikupiti ukupno 2,7 milijardi eura, stoji u priopćenju banke.

Cijena novih dionica iznosit će 1000 eura po komadu, što je jednako njihovom nominalnom iznosu. Vrijednosnice neće nositi pravo glasa, neće biti konvertibilne te će se nalaziti u istom rangu kao i redovne dionice. Svi sadašnji dioničari imaju pravo predbilježiti se na kupnju prava, i to na svakih 118 dionica, koje trenutačno imaju u vlasništvu mogu kupiti jedno pravo. Nakon toga, ako se vrijednosni papiri ne “razgrabe”, slijedi javna ponuda malim i institucionalnim investitorima u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Rumunjskoj, Slovačkoj te ulagačima u još nekim državama. Međutim, o kojim je točno zemljama riječ do zaključenja ovoga teksta nismo uspjeli doznati, kao ni podatak hoće li i hrvatskim investitorima biti ponuđena kupnja tih vrijednosnica. Poznato je da dionice Erste grupe ima, primjerice, i AZ obvezni mirovinski fond. Kako piše u priopćenju, razdoblje predbilježbe za ponudu prava i ponudu dionica traje do 29. travnja ove godine, dok je samo izdavanje vrijednosnica Erstea zakazano za 13. svibnja ove godine. Vlasnicima novih vrijednosnih papira, koji neće biti izlistani ni na jednoj burzi, bit će isplaćena redovita dividenda, čiji će se postotak mijenjati ovisno o roku koji će proteći od izdanja. Tako će, primjerice, od 1. siječnja sljedeće godine pa do kraja 2014. godine dividenda iznositi osam posto, dok će 2017. godine iznositi 9,75 posto, a svake sljedeće godine dividenda će biti jedan posto viša. Najveći dioničari Erste grupe upravo su institucionalni investitori koji trenutačno u vlasništvu drže 44,2 posto dionica.

Izdvojeno

Struktura dioničara
Nekadašnja nevladina organizacija koja je nastala prije 190 godina Dei erste Österreichische Spar-Casse Privatstiftung, odnosno Erste fundacija, drugi je najveći dioničar Erstea sa 31,1-postotnim udjelom, a njihov slogan je kako oni nisu zaklada koja je u vlasništvu banke, nego su zaklada koja je vlasnik banke. Najviše dioničara je iz Austrije, njih 56,5 posto, slijedi Sjeverna Amerika sa 14,4 posto te kontinentalna Europa sa 14,6 posto. Više od 317 milijuna redovnih dionica izlistano je Bečkoj, Praškoj i Budimpeštanskoj burzi.