Premda je neočekivani skok njemačkog IFO indeksa poslovnog povjerenja (na najvišu razinu u posljednjih 15 godina), koliko god se doima optimističnim, zaprijetio dominaciji optimista na europskim tržištima kapitala tijekom jučerašnje trgovine, jer za sobom povlači i pitanje svojevrsnih sankcija Europske središnje banke (u vidu viših kamatnih stopa), činjenica da se takav razvoj događaja nije materijalizirao na deviznom tržištu uspjela je očuvati pozitivan trend na kontinentalnim burzama. Jer euro još jednom nije uspio osvojiti ključnu psihološku barijeru od 1,24 dolara, dok su (uglavnom) dobre vijesti sa korporativnog fronta podgrijavale prevladavajući optimizam, neutraliziravši u velikoj mjeri gubitke zabilježene na početku tjedna. Regionalni burzovni indeksi bilo su zakinuti za podršku dionica naftne industrije, koje je korekcija cijena nafte izbacila je iz igre, pripremivši na neki način teren za negativne reakcije ulagača uslijed razočaravajućih poslovnih rezultata u produkciji British Petroleuma. Naime, druga po veličini naftna kompanija u svijetu (prema kriteriju tržišne kapitalizacije odmah iza ExxonMobila) u prvom je kvartalu zabilježila pad dobiti od 15 posto (na 5,6 milijardi dolara), usprkos značajnom rastu cijena u promatranom razdoblju. Jer prosječna cijena WTI sirove nafte u prvom se kvartalu 2005. godine (prema grubim kalkulacijama) kretala oko 50 dolara po barelu, dok se prosjek u istom razdoblju tekuće godine sasvim približio granici od 65 dolara po barelu. Čak i kada se iz jednadžbe izbaci i milijardu dolara prihoda izvanrednih prihoda (uglavnom od prodaje aktive), rezultat je – stagnacija, što nikako ne može zadovoljiti promatrače. Razloge slabijih rezultata poslovanja valja tražiti u smanjenoj proizvodnji na američkom kontinentu (zbog oštećenja postrojenja u Meksičkom zaljevu i rafineriji u Texasu), te većem poreznom opterećenju, nakon čega se dnevni pad cijene dionica od 0,4 posto čini sasvim podnošljivim i u prvom je redu najava o skorom povećanju proizvodnje.

Slabost naftaša u velikoj su mjeri nadoknadile dionice automobilske industrije, crpeći inspiraciju iz brojki koje su servirali najprije Renault, a zatim i Volvo. Švedski proizvođač komercijalnih vozila uvjerljivo je nadmašio prognoze, kako rastom profita od 23 posto (na četiri milijarde kruna), tako i povećanjem prodaje (za 15 posto) u prvom kvartalu, zasluživši epitet dobitnika dana u sektoru, s rastom cijene dionica od 6,1 posto. Renault je pak prilično impresionirao ulagače rastom prodaje od 5,8 posto u prva tri mjeseca tekuće godine, započevši na najbolji mogući način četverogodišnje razdoblje tijekom kojega predsjednik Uprave Carlos Ghosn namjerava preobraziti kompaniju u najprofitabilnijeg europskog proizvođača. Uvjereni kako se stvari polako počinju mijenjati, i to na način da uz impresivne brojke iz Nissana (gdje francuska kompanija drži 44 posto vlasničkog udjela) napokon stižu znatno bolje vijesti i iz Renaulta, analitičari Merrill Lyncha drže kako bi ‘bilo posve glupo podcijeniti Ghosna’, zbog čega je uslijedila i pozitivna revizija ciljane cijene, sa 85 na 100 eura, a zatim i rast dionica od 5,6 posto (na 90,8 eura). Pozitivnim recenzija na adresu Infineona oglasili su se pak analitičari Lehman Brothersa, potaknuvši rast vrijednosti dionica od 2,5 posto, dok je švicarski Micronas Semiconductor završio u minusu od čak 15 posto, pogođen dramatičnim padom dobiti od čak 85 posto.

Electrolux pao 2,2 posto
Oprezne najave čelnika Electroluxa, koji nisu u stanju povećanje troškova (sirovina) u potpunosti prebaciti na krajnje potrošače, zabrinule su analitičare u Goldman Sachsu, a konačan rezultat negativnih recenzija bio je minus od 2,2 posto. Nestle je povećanjem prodaje od 14 posto u prvom kvartalu zaslužio tek skromnih 0,3 posto rasta dionica, dok je TeliaSonera, dominantan operater na europskom sjeveru, oduševila neočekivanim rastom profita od 16 posto (na 3,7 milijardi kruna), ali i najavljenom isplatom izvanredne dividende tijekom ove godine, zaradivši skok cijene dionica od 4,2 posto.